Donošenje Zakona o porezu na nekretnine koji bi prema nekim najavama trebao stupiti na snagu već za četiri mjeseca, odnosno u siječnju iduće godine, u zadnjih nekoliko tjedana podiže sve više prašine.
I premda je uvođenje tog poreza Kukuriku koalicija često najavljivala još u predizbornoj kampanji do danas ostaje skoro pa potpuna nepoznanica kako će Zakon u konačnici izgledati te kakve će promjene donijeti hrvatskim građanima, poznatima po velikom afinitetu prema kupnji i posjedovanju kuća i stanova.
Jedine informacije kojima je ministar financija Slavko Linić, glavni kreator tog Zakona, za sada počastio javnost je najava da neće biti nikakvih promjena za vlasnike stanove ili kuća koje se koriste za stanovanje ili za najam, te da će porezne škare biti usmjerene samo prema neiskorištenim nekretninama. Dodano je i da će se porez određivati prema vrijednosti nekretnine. „Nije isto imate li klijet u Zagorju ili kuću u Dubrovniku“, ističe Linić, ostavljajući zasad neobjašnjeno tko će i prema kojim kriterijama određivati atraktivnost i “skupoću“ lokacija – piše business.hr.
– Ovaj će se porez uvesti isključivo iz fiskalnih razloga, odnosno radi punjenja proračuna, a takvi porezi nikada ne mogu biti dobri. Lako bi se moglo dogoditi da ulagači zbog ovoga počnu zaobilaziti Hrvatsku u još širem luku – rekao je za business.hr Željko Kardum, financijski analitičar navodeći da ne vidi pozitivne posljedice uvođenja ovog poreza koji će, smatra, dovesti do još većeg pada cijena nekretnina i intezivnijeg zamiranja tržišta.
Tvrdi nadalje kako će vrlo vjerojatno doći do masovnog „sakrivanja“ imovine od države.
– Za pretpostviti je da će biti mnogo prebacivanja vlasništva na članove obitelji, a ako se donese zakon o oporezivanju do točno određene kvadrature ljudi će jednostavno podijeliti nekretninu na više vlasnika. Sve su to legalni načini izbjegavanja poreza koje će vam savjetovati porezni savjetnici“.
S Kardumom se slaže i Mladen Dragičević, odvjetnik i ekonomist, koji je mišljenja da bi država prvo na svom primjeru trebala pokazati kako riješiti problem neiskorištene imovine za koju jednostavno ne postoji interes ni kupaca ni iznajmljivača pa tek onda isto tražiti od svojih građana. Dragičević smatra i da bi državi puno više novaca u proračun donijelo rješavanje situacije s bankama.
– Dok naše banke i dalje zarađuju velik novac posuđujući sredstva s fiksnom kamatom državi i dajući loše kredite, neke europske države naplaćuju bankama i po 80 posto poreza i dividendi na izdavanje kredita za neplasiranu imovinu. No, ako se taj Zakon baš mora sada uvoditi onda bi najbolje rješenje bilo proučiti praksu iz drugih država te raditi model prema onoj koja se pokazala najuspješnijom – zaključuje Dragičević.