UNESCO-ove komisije trenutno analiziraju prijave o slučajevima narušavanja spomeničke baštine u Splitu i Dubrovniku koje su prošle godine pristigle u pariško sjedište organizacije.
Kazala je to za novi broj tjednika Globus Petya Totcharova, voditeljica odjela za Europu i Sjevernu Ameriku u UNESCO-ovom centru za kulturnu baštinu u Parizu.
– Primjedbe koje dolaze iz Hrvatske tiču se ponajprije rekonstrukcija na pojedinim objektima pod zaštitom. O tome redovito raspravljamo s predstavnicima hrvatske države s kojima surađujemo, kao i s nevladinim sektorom u Hrvatskoj. Svakako ćemo preispitati i planove u vezi s gradnjom golf-terena u Dubrovniku. Kad UNESCO-ova tijela dovrše svoje analize, komitet će utvrditi koji su razmjeri problema u zaštićenim jezgrama tih gradova – dodala je Totcharova.
Kruzeri koji plove neposredno uz zidine Starog grada u Dubrovniku prizivaju slike moguće katastrofe kakva se desila s Costa Concordijom. Dubrovnik uz to ima problema i s prekobrojnim turistima s tih kruzera koji u valovima onemogućuju normalno funkcioniranje grada, a nadzor nad vrijednim građevinama čine gotovo pa nemogućim.
– Kad je riječ o velikom broju turista tijekom proljeća i ljeta, dijelom i zbog brojnih kruzera u već poznatim slikama pretrpanog ulaza u grad, smatramo da treba osmisliti način regulacije i prihvata posjetitelja, no napominjemo da je to pitanje s kojim se susreću i mnogi drugi atraktivni gradovi upisani na UNESCO-ovu listu – kaže Miljenko Domijan, glavni konzervator u Ministarstvu kulture.
U Dubrovniku je jedno od glavnih kritičnih pitanja nedostatak prometnog rješenja oko stare jezgre. Nastojala su se naći rješenja, ali bezuspješno.
– U najboljoj namjeri da se riješi to pitanje, gradske vlasti krenule su prije nekoliko godina u projekt gradnje autobusnog terminala koji je trebao biti na Pilama, kako bi se promet preusmjerio od zaštićene jezgre. No, projekt je zaustavljen prema prijedlozima stručnih službi – kaže Domijan.
Vesna Girardi Jurkić, nekadašnja ministrica kulture i hrvatska predstavnica pri UNESCO-u, koja je među najzaslužnijima što smo na njegovu listu u kratkom roku uvrstili čak tri spomenika kulture, smatra da velik pritisak na zaštitu čine financijski i građevinski lobiji, koji svoj interes vide gotovo isključivo u poznatim spomeničkim cjelinama, primjerice u Dubrovniku.
– UNESCO-ova svjetska lista je u suštini velika smetnja tim strukturama i interesnim lobijima, pa stoga često mnoge države ne žele imati registriranih zaštićenih svjetskih spomeničkih cjelina – otkriva Girardi Jurkić.
Prema njezinu mišljenju projekt golf-igrališta na Srđu najveći je nonsens, koji pejzažno i ambijentalno negativno odskače u vizualnoj percepciji dubrovačkih starina, te gotovo uništava povijesnu viziju „slike“ Dubrovnika.
Slučaj prometnog rješenja na dubrovačkim Pilama također je neprihvatljiv, kaže ona, to više ako se sjetimo da su Francuzi jedan takav problem riješili i zaštitili grad ukopavši kružnu zaobilaznicu u stijenu.
– Države na svim kontinentima pokušavaju svoje spomenike na Listi svjetske baštine UNESCO-a umješno koristiti u znanstvenoj, kulturnoj i turističkoj promidžbi. Hrvatska sredina je još uvijek u tom pogledu na početku. Zašto? – pita se Vesna Girardi Jurkić.
Za činjenicu da su UNESCO-ovi spomenici kod nas različito štićeni i promovirani, smatra Girardi Jurkić, odgovorne su političke elite u mijeni i smijeni, koje ne vode dovoljno računa o kontinuitetu struke, već sustavom „damnatio memoriae“ misle da „svijet uvijek počinje ispočetka“.