Dominikanci su betonirali jedan dio podnožja crkve u Ulici svetog Dominika! – javili su nam zgroženi sugrađani koji su budnim okom pratili sanaciju ove crkve koja je napokon izvana obnovljena nakon što je pune četiri godine provela pod skelama. Poslali su nam i fotografije tog dijela podnožja crkve za koje su tvrdili da je betonirano tijekom posljednje obnove, a radi se o dijelu desno od bočnog ulaza i poznatih dominikanskih skala. Tragom ove dojave pitali smo priora dominikanskog samostana fra Tomislava Kraljevića radi li se doista o betonizaciji, a upit smo poslali i Konzervatorskom odjelu Dubrovnik kako bismo provjerili jesu li dominikanci za to od njih dobili odobrenje. Pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Antun Baće istaknuo je kako se ipak ne radi o betonu, već o vapnenačkoj žbuki.
—Fuge su bile u jako lošem stanju pa se nije moglo fugirati tijekom obnove. Stoga se pristupilo ovom obliku sanacije žbukom. Žbuka je na tom dijelu i prije postojala. Sve je rađeno u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela – potvrdio je Baće.
Kameni parapeti bili u lošem stanju
Dominikanski prior fra Tomislav Kraljević naglasio je kako su nakon demontaže skele, i uklanjanja drvenih zaštitnih obloga poda oko objekta, kameni parapeti i sporni dio bili u jako lošem stanju.
—Na kamenom parapetu, fuge su bile ispucale, djelomično ih nije niti bilo, a sporni ožbukani dio i prije je bio ožbukan, a ne betoniran, i to sivom, cementnom žbukom, neprikladnom zapovijesnu jezgru. U usmenom dogovoru s konzervatorima, dogovoreno je da se ukloni postojeća cementna žbuka, te zbog izuzetno lošeg sastava predmetnog kamenog zidića od sitnog kamena i cigle, da se ožbuka vapnenom sanacijskom žbukom. Dakle, ni u kojem slučaju se ne može govoriti o ‘betonizaciji’ ovog dijela, već o sanaciji istoga, na najprihvatljiviji način – odgovor je priora Kraljevića.
Uklonjeni PVC prozori
Inače, dominikanci su s prvom fazom obnove crkve završili početkom kolovoza kada su s nje napokon uklonjene skele. Kako nam je tada istaknuo prior fra Tomislav Kraljević, radovi u prvoj fazi obnove odvijali su se na oplošju crkve. Od građevinskih radova izvršena je konstruktivna asezmička sanacija – injektiranje istočnog i južnog zida crkve te učvršćivanje krovne konstrukcije, zatim otucanje fuga, čišćenje pročelja, tretiranje – hidrofobiranje, fugiranje, sanacija postojećih drvenih otvora na južnom pročelju kao i sanacija kamenih infera na istočnom pročelju. Provedeni su, među ostalim, i restauratorski radovi na okulusima na zapadnom i istočnom pročelju, slijepim arkadama, južnom portalu ulaza u crkvu te okvirima otvora na zapadnom pročelju, monoforama istočnog pročelja kao i inferima. Napravljena je restauracija velikog vitraja na zapadnom pročelju crkve. Vitraj je u potpunosti demontiran i nakon restauracije ponovno vraćen na
svoje mjesto, naglasio je za DuList sredinom kolovoza prior Kraljević. Treba naglasiti i kako su zamijenjeni prozori u sakristiji i Kapitulu samostana prema istočnoj fasadi samostana. Podsjetimo kako su upravo prozori na ovoj crkvi bili ‘podigli prašinu’ u javnosti jer je nekoliko dosadašnjih zamijenjeno onima od PVC-a. Ti su prozori uklonjeni u sklopu obnove te su ponovno vraćeni oni s drvenim okvirima. Inače, crkvu svetog Dominika čeka i druga faza obnove u sklopu koje su planirani građevinski i restauratorski radovi u unutrašnjosti crkve, a koji bi, prema najavi priora Kraljevića trebali krenuti na jesen.
Foto: Zvonimir Pandža, Samostan sv. Dominika
Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. rujna 2021.