Aktualno

DONOSIMO ODGOVOR NA UPITE ČITATELJA Otvorio se Akvarij, gdje je kornjača?

Obnovljeni dubrovački Akvarij otvoren je proteklog četvrtka u novom ruhu, a glavno pitanje naših sugrađana nakon otvorenja bilo je – a, gdje je kornjača? Naime, Dubrovčani su već navikli na jednu od glavnih atrakcija našeg Akvarija, veliku glavatu želvu koja je boravila u jednom od bazena pri dnu glavne prostorije ovog podmorskog svijeta. Kada je prilikom otvorenja nisu ugledali, ‘zasuli’ su nas ovim pitanjem koje ih je zaintrigiralo, a mi smo provjerili s ravnateljem Instituta za more i priobalje doc. dr. sc. Nenadom Antolovićem što je s kornjačom i hoće li je Dubrovčani uskoro vidjeti.
—Kad smo Akvarij zatvorili zbog preuređenja i radova, pustili smo našu kornjaču negdje iza Lokruma. Zašto smo to napravili? Ponajprije zbog nerazumijevanja dijela turista. Naime, dio posjetitelja Akvarija stalno se žalio na uvjete u kojima smo držali kornjaču. Isticali su da je sama u betonskom bazenu i smatrali su da je to za nju loše, nisu razumjeli da je ona kod nas na rehabilitaciji, a ne zatočena za zabavu – istaknuo je Antolović.

Ni plakati s opisom nisu pomogli
Ravnatelj Instituta već nam je prilikom proteklih obilazaka naglasio kako su nekoć poviše bazena kornjače bila dva velika plakata na kojima je lijepo bilo objašnjeno da je kornjača spašena i da u Akvariju boravi samo određeno vrijeme dok joj ne bude bolje. Međutim, to do posjetitelja nije ipak dopiralo te su ih nastavili ‘bombardirati’ negativnim komentarima nakon posjeta.
—Ti su nam loši komentari pravili probleme, a kako je to sve danas online, rušili su nam ‘rejting’. Zato smo odlučili kako više nećemo kornjače držati kao izložbene životinje. One to doduše nisu ni bile. Nama kornjače zapravo dolaze na rehabilitaciju, a ponekad bi ih tako izložili u tim bazenima gdje ih posjetitelji mogu vidjeti. Odsad, toga više nema. Držat ćemo ih isključivo u za to predviđenim bazenima otraga u Institutu gdje im i pružamo njegu. Trenutno u Institutu ni nemamo kornjača – pojasnio nam je Antolović. A, to zapravo znači da nema ni bolesnih kornjača koje bi trenutno trebale njegu u dubrovačkom Akvariju, što su lijepe vijesti. Antolović je naglasio i kako vrata Instituta još uvijek ostaju otvorena za sve kornjače koje bi bile dovedene u Institut te da će biti smještene u bazene koji nisu otvoreni za javnost. Ti su bazeni, naglašava Antolović, poput onih u Akvariju u Puli koji je specijaliziran za rehabilitaciju kornjača i ostalih ugroženih vrsta.

U Puli se nitko ne buni
—Zanimljivo, kod njih su kornjače isto izložene pa se nitko ne buni. Mi smo se ipak odlučili pomagati im dalje od očiju javnosti. Kornjači je apsolutno svejedno gdje je, čak je bolje za nju da nije izložena jer joj je stres manji. Kornjače su i dalje dobrodošle, imat će druge bazene na rasplaganju, ali neće više biti izložbene životinje. Mogu doći striktno na oporavak i nakon toga ih puštamo – podcrtava ravnatelj Instituta za more i priobalje. Zanimalo nas je koliko je dugo kornjača koju su nedavno pustili boravila u Akvariju te kako je tekao njezin oporavak. Doznajemo da joj je Akvarij bio domom oko godinu i pol. —Kad je došla u Institut, nije mogla potonuti, cijelo je vrijeme bila na površini i zbog toga je bila u dosta lošem stanju. Nije baš jela. Nakon nekog vremena uspjeli smo riješiti taj problem koji je imala. Jednog je dana pošla na dno i najnormalnije počela plivati i ponašati se kako treba. Počela je jesti i bila je baš dobro uhranjena. To smo vidjeli po debljini vrata, tu smo jedino mogli procijeniti jer je izložen. Zaključili smo nakon toga da je vrijeme da je se pusti i to se taman poklopilo i sa zatvaranjem Akvarija i tako je krenula nazad u divljinu – govori Antolović. Dodajmo i kako je percepcija javnosti ta da kornjača u Akvariju ‘čami’ u bazenu od 1950-ih, dakle, da je riječ o jednoj jedinoj kornjači. Međutim, Antolović ova razmišljanja demantira te ističe kako su u Akvariju kroz određeno razdoblje imali više kornjača, a nekada i nekoliko jedinki u isto vrijeme.
—Međutim, uvijek bi stale svaka za sebe. Ne možemo ih staviti zajedno u bazen jer bi jedna drugu natjerivale dok jedna na kraju ne ubije drugu. Veća bi uvijek natjerivala slabiju – pojasnio je Nenad Antolović. Naglasio je kako u dubrovačkom Akvariju imaju identične bazene za rehabilitaciju poput Akvarija u Puli. Prema podacima pulskog Akvarija, riječ je o bazenima za intenzivnu njegu, bazenima za daljnju u unutarnjem dvorištu bazenima za rehabilitaciju i promatranje pred povratak u more. U karantenskom odjelu, naglašavaju iz ovog Akvarija, u bazenima manjeg volumena (1500 litara) koristi se filtracijski sustav uz grijanje vode. Viša temperatura, dodaju, pogoduje boljem primanju terapije i bržem oporavku. Prema karantenskim pravilima, samo jedna kornjača može biti u pojedinom bazenu, što ne predstavlja dodatni stres jer su morske kornjače solitarne životinje. Nakon što su izvan životne opasnosti, kornjače se rehabilitiraju u većim bazenima što je za njih neophodno jer se na taj način prilagođavaju i pripremaju za skori povratak u more.

Objavljeno u tiskanom izdanju 6. travnja 2022.

Pročitajte još

DAVORKO OBULJEN USKORO GUVERNER DISTRICTA 1913 Među rotarijancima nema imaginacije, a pogotovo ne taštine

Mia Njavro Banić

[DUBROVČANI IZVAN GRADA] Ana Haklička: U Chicagu živim svoj san. To je grad u kojem vidim budućnost

Maria Prkut

Nova akcija darivanja krvi, posebno se pozivaju darivatelji krvnih grupa A i 0

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija