Viši kustos DUMUS-a dr.sc. Domagoj Perkić, inače voditelj Arheološkog muzeja za DuList se osvrnuo na 2021. godinu, ali i na očekivanja za ovu, 2022. godinu.
Unatoč svim nedaćama uzrokovanih koronom, koja se prije svega odrazila na sasvim razumljivim poteškoćama u financiranju programskih i projektnih aktivnosti u kulturi, ipak mogu biti zadovoljan ostvarenim rezultatima koji su obilježili ovu godinu.
To možemo zahvaliti brojnim suradnjama s drugim strukovnim i znanstvenim institucijama, prije svega na raznim terenskim arheološkim istraživanjima na širem dubrovačkom području. Tako smo u suradnji s Centrom za prapovijesna istraživanja, Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Institutom za arheologiju obavili dvije kampanje istraživanja na poluotoku Pelješcu, u naseljima Zakotorac i Nakovana. U oba istraživanja dobili smo brojne nove znanstvene spoznaje o pogrebnim običajima i ritualima prapovijesnih zajednica u željeznom dobu, izuzetno značajnim u mikro, ali i u makroarheološkom kontekstu. Pri tome ne smijemo zanemariti ni više stotina arheoloških nalaza koji će obogatiti fundus Arheološkog muzeja. U navedenim istraživanjima potrebno je istaknuti pomoć lokalne zajednice, tj. Općine Orebić i udruge Hrvatski dom Viganj, kojima se i ovim putem zahvaljujem.
Druga značajna suradnja na terenskim istraživanjima ostvarena je s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru s kojima smo radili na podmorskim arheološkim istraživanjima u akvatoriju Solina na otoku Korčuli. Riječ je o podmorskim arheološkim istraživanjima neolitičkog naselja koje je u zadnjih oko 6500 godina postepeno dospjelo pod more. Ovakva naselja izuzetno su rijetka, ne samo u hrvatskim nego i znatno širim europskim okvirima. S istom institucijom surađivali smo i na podmorskom rekognosciranju i pregledu lokaliteta u Sobri na Mljetu i Prapratnom na Pelješcu.
Pored navedenog, obavio sam arheološke nadzore na rekonstrukciji državne ceste između Čepikuća i Rudina u Dubrovačkom primorju, sve financirano od vanjskih investitora, gdje smo čak i uprihodili izvjesna sredstva za muzej.
Prezentaciju i promidžbu arheološke baštine zasigurno su mi obilježile dvije izložbe. U suradnji i financiranju od strane Dubrovačke baštine upriličena je izložba „Motivi na stećcima dubrovačkog područja“ koja se mogla pogledati u Lazaretima od srpnja do listopada ove godine.
Druga je povezana s meni jako bliskom i dragom temom speleologije, gdje sam bio suradnikom na izložbi. Riječ je o izložbi „Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje“, ostvarenom u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Institutom za antropologiju, a koja se i danas može vidjeti u Zagrebu.
U stručnom smislu izvjesne promjene obilježile su mi 2021. godinu. Postao sam voditelj Arheološkog muzeja te potpredsjednik Hrvatskog arheološkog društva. Takve stvari su zasigurno oblik priznanja, no nikada mi nisu bile previše bitne i shvaćam ih isključivo kao poticaj na daljnji rad.
Što se tiče poslovnih planova za 2022. godinu, nadam se kako će se većina aktivnosti i suradnji iz ove godine nastaviti i u 2022., možda na nekim višim razinama u smislu priprema za veće EU projekte. Na lokalnom planu nadam se nastavku pripreme dokumentacije i ostalih aktivnosti, koje bi jednog dana konačno iznjedrile zgradu i stalni postav budućeg Arheološkog muzeja. Naš Grad to zaslužuje. Imamo što pokazati i pohvaliti se našom prošlosti od prapovijesnih dana do danas.