Hrvatska je od 2011. do 2017. godine izgubila četiri posto svog stanovništva, no pogleda li se demografska situacija po županijama, stanje djeluje još alarmantnije.
Najgore je u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je u sedam godina izgubila čak 12,2 posto svoje populacije. Slijede je Sisačko-moslavačka s minusom od skoro 12 posto, Požeško-slavonska s -11,1 posto te Brodsko-posavska koja je u navedenom razdoblju ostala bez 10,1 posto stanovništva. Jedino su Grad Zagreb i Istarska županija u skromnom plusu od 1,5 te 0,2 posto.
Usporedba je to brojki iz 2011. godine kada je u Hrvatskoj odrađen posljednji službeni popis stanovništva te zadnjih dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovništva po županijama na kraju 2017. godine. Budući da se ne radi o ratnom razdoblju, činjenica da dio županija stanovništvo gubi u dvoznamenkastim postocima itekako je zabrinjavajuća, Kako ističu iz Jutarnjeg lista.
U sedam godina u Hrvatskoj se broj najmlađih, djece i mladih do 15 godina starosti, smanjio za 7,9 posto, odnosno gotovo dvostruko više nego ako gledamo cijelu populaciju. Vukovarsko-srijemska županija i ovdje prolazi najgore, s minusom od 20,1 posto.
A najviše se iseljavaju mladi i radno sposobni, što je u kontekstu kroničnog manjka radne snage zbog kojeg poslodavci diljem Hrvatske već mjesecima nariču, posebno zabrinjavajuće. U dobnoj skupini od 15 do 30 godina manjak bilježe baš sve županije. Najviše je ljudi otišlo iz Sisačko-moslavačke županije gdje je u ovoj dobnoj skupini zabilježen minus od 17,3 posto, a loše je i u Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima je 2017. godine bilo preko 15 posto manje mladih od 15 do 30 godina. Vrlo je slično i u kontingentu od 30 do 50 godina, radno najsposobnijem dijelu stanovništva. Na razini cijele Hrvatske njihov se broj smanjio za 6,2 posto, a minus je u svim županijama osim u Gradu Zagrebu koji je zabilježio povećanje od 4,8 posto.
Brojke pak pokazuju da čak i obalni pojas gubi stanovništvo, doduše znatno manjim intenzitetom od hrvatskog istoka. Tri županije koje su izgubile najmanji broj ljudi ove dobne skupine su Istarska (-1,3 posto), Dubrovačko-neretvanska (2,5 posto) i Splitsko-dalmatinska (-3,6 posto).
A broj starijih od 65 te 80 godina intenzivno se povećava. Udio dobne skupine iznad 65 godina na razini Hrvatske je 2017. iznosio 20,1 posto, dok je 2011. riječ bila o 17,9 posto. No, daleko najveća promjena vidljiva je kod najstarijeg stanovništva, ljudi starijih od 80 godina. U promatranom se razdoblju njihov broj na razini Hrvatske povećao za 22,2 posto.
Više pročitajte ovdje.
Izvor: Jutarnji list