Svjetski dan Downovog sindroma službeno se obilježava na današnji dan, 21. ožujka, a simbolično im svi mogu dati podršku nošenjem šarenih čarapa na taj dan. Obilježavanje Svjetskog dana Downovog sindroma ima za cilj promovirati svijest i razumijevanje, kao i pitanja vezana uz mobiliziranje podrške i priznavanje dostojanstva, prava i dobrobiti za osobe s Downovim sindromom.
Prisutnost jednog kromosoma viška uzrokuje ovaj genetski poremećaj, a nastaje u trenutku začeća. Kromosomi prenose sve nasljedne karakteristike, a na svakom od njih nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNA. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (46 kromosoma ukupno). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju.
Zdravstvene teškoće koje imaju osobe s Downovim sindromom vrlo su varijabilne: 30-60 posto osoba ima srčane greške, 20 posto osoba ima endokrinološke probleme, najčešće poremećaji u radu štitne žlijezde. Osim toga, djeca s Downovim sindromom mogu imati neurološke, hematološke poremećaje, poremećaje lokomotornog sustava, gastroinstestinalnog sustava, bolesti oka, bolesti usne šupljine.
Kod osoba sa Downovim sindromom prisutno je i intelektualno oštećenje različitog stupnja. Bez obzira koliko oboljenja ili poremećaja je prisutno, ova djeca trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja, različite medicinske i rehabilitacijske postupke – defektološki i logopedski tretmani, fizikalna terapija, te posebne metode učenja.