U siječnju 2024. zabilježeno je povećanje broja požara od 173,68 posto u odnosu na siječanj 2023., dok je broj požara u veljači bio 37,10 posto veći od veljače u 2023. godini. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 HVZ-a. S obzirom na to da je veljača u 2023. bio mjesec u kojem je zabilježen najveći broj požara, zabrinjavajući je podatak da je u tom mjesecu zabilježen tako veliki rast.
U prva dva mjeseca ove godine zabilježen je značajan porast broja požara raslinja, ali i još veći porast procijenjene opožarene površine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Broj požara na priobalnom i kraškom području (7 priobalnih županija) povećan je za 37,61 posto, u kontinentalnom dijelu za 111,76 posto dok je porast broja požara u za cijelo područje Republike Hrvatske povećan za 55,24 posto.
Još je više rasla procijenjena opožarena površina. Tako je na području 7 priobalnih županija zabilježen rast od 633,14 posto, u kontinentalnom dijelu 790,14 posto, a rast u odnosu na 2023. za području cijele zemlje iznosi 701,44 posto.
U cijeloj 2023. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 3013 požara raslinja s ukupno procijenjenom opožarenom površinom od 5.251 ha što znači, ako se usporede podaci za prva dva mjeseca 2024. godine s podacima za cijelu 2023., broj požara iznosi nešto manje od trećine (29,47 posto) svih požara u 2023. dok je vrijednost procijenjene opožarene površine dosegla čak 95,24 posto procijenjene opožarene površine za cijelu 2023. godinu.
-Iznimno topla zima s temperaturama znatno iznad prosjeka te prilično suho razdoblje na priobalnom i kraškom području, a u veljači i u kontinentalnom dijelu zemlje uz primjetno povećanje neprijavljenog i nesavjesnog spaljivanja biljnog pokrova, pridonijeli su ovakvim vrijednostima. Iako nije zabilježena značajnija šteta (većinom se radilo o požarima trave i niskog raslinja bez zahvaćanja značajnijih površina pod šumama ili krošnji stabala) i na sreću nitko u ovim požarima nije smrtno stradao (jedna ozlijeđena osoba), potrošeni su znatni resursi vatrogasnih snaga što za posljedicu ima i povećanje izdataka za vatrogasne organizacije i vatrogasne postrojbe – ističu iz HVZ-a.
Zbrinjavanje biljnog otpada regulirano je odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom prostoru nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
-Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom. Podsjećamo da ukoliko zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama – navode iz HVZ-a.
Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1.990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do 5 godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ukoliko su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.
Ako primijetite požar odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112!
Foto Ilustracija