Fond i Zaklada hrvatskih branitelja predstavljeni su danas na javnoj tribini u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata.
Upravitelj Zaklade Boris Herman izjavio je uvodno kako Fond hrvatskih branitelja postoji od 2007. godine, kada su braniteljima dodijeljeni sedam postotni udjeli u vlasničkoj strukturi poduzeća u većinskom vlasništvu države, INA-e i HT-a.
– Ovaj Fond nema veze s Proračunom RH niti se na ikakav način iz njega financira. Ovo je Fond u vlasništvu branitelja i u kojem se upravlja vlasništvom branitelja. Na javnom natječaju izabrali smo Erste Invest i dali smo im zadatak da na najbolji način oplođuju naše udjele u tvrtkama. Dobit se dijeli na tri dijela. Jedna trećina se isplaćuje, jedna reinvestira, a jedna se koristi u socijalne i humanitarne razvojne projekte kroz Fond za stipendiranje i Zakladu – objasnio je Herman.
Istaknuo je kako je preko 60% udjela dosad prodano, što je bilo očekivano s obzirom na težak socijalni položaj branitelja u društvu, ali je time oslabljen i Fond, pa tako i Zaklada koja je u proteklih pet godina pozitivno odgovorila na preko 37 tisuća zahtjeva za financijsku pomoć, najčešće u smislu podmirenja osnovnih životnih troškova korisnika, kupnje skupih lijekova ili proteza.
– Mi smo prilikom osnivanja dobili čak 18 tisuća zahtjeva. Sve skupa smo za te potrebe u preko 37 tisuća odobrenih zahtjeva usmjerili 86 milijuna i 441 tisuću kuna. Neki nam prigovaraju da te pomoći ponekad znaju biti i simboličke, ali to ovisi o osobnim različitim očekivanjima potrebitih. Kad se to izračuna, riječ je o prosiječnoj pomoći od 2300 kuna. Pomoć se odobrava u iznosu od tisuću do 40 tisuća kuna za neka medicinska pomagala koje HZZO ne može po zakonu financirati – istaknuo je Herman.
– Po braniteljima i njihovim minimalnim iznosima vidimo da je situacija u državi teška. Od osnutka zaklade dobili smo više od 51 tisuće zahtjeva, ali smo njih 14 tisuća prema odluci posebnog povjerenstva od sedam članova ocijenili neosnovanima te ih odbacili. Naši kriteriji su broj članova u obitelji, radni status, životna dob, regija u kojoj živi korisnik te razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu – izjavio je Herman.
Zaklada mjesečno zaprimi od osamsto do tisuću zahtjeva, a mnogi zahtjevi se iz godine u godinu ponavljaju „ako prođe prođe“.
– Niti kune nismo potrošili na sedam zaposlenih u Zakladi, već taj dio financiramo oročenjem mjesečnog viška sredstava. Tako smo u pet godina uspjeli zaraditi 11 milijuna kuna od kamata na oročenu štednju. Dokazali smo da, kada se radi ponosno, časno i predano, može se biti uspješan. Branitelji su bili spremni 1991. godine, a spremni su i danas činiti dobre stvari jedni za druge – izjavio je Herman.
Na kraju je apelirao na vlasnike udjela u Fondu da udjele ne prodaju, jer se time slabi fond i osiromašuje Zaklada.
– Taj trend smo uspjeli zaustaviti i udjeli se sve rjeđe prodaju, ali postoji strah da ćemo morati zatvoriti Zakladu ako se zaustavi priljev sredstava iz Fonda – zaključio je Herman.