Posljednji dan siječnja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je izbrojeno 6.956 nezaposlenih osoba dok ih je u Dubrovniku bilo 2.199, podatci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Povećanje je to od 6,6 posto, odnosno od 17,7 posto u odnosu na isti mjesec lani te porast od četiri posto, tj. 7,4 posto, usporedimo li brojke s prosincom 2020. Najviše građana koji nisu u radnom odnosu je bilo među jednostavnim zanimanjima te u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti – ukupno 1.900 ljudi. Bez posla je tako u županiji 530 prodavača, 468 konobara, 416 administrativnih službenika, 357 kuhara te 175 čistačica. Bez radnog odnosa je i 165 diplomiranih ekonomista, 118 recepcionera, 134 pomoćnih kuhara, 128 trgovaca i 121 ekonomist. U Dubrovniku je pak nezaposleno 297 prodavača, 260 konobara, 196 administrativnih službenika, 174 kuhara te 102 čistačice. Bez posla je i 101 diplomirani ekonomist, 88 vozača osobnog automobila, 86 recepcionara, 64 ekonomista s područja turizma i ugostiteljstva te 64 transportna radnika.
Rast iz mjeseca u mjesec
Pobrojali smo i korisnike Vladine mjere očuvanja radnih mjesta čiji se broj u 2020. iz mjeseca u mjesec uglavnom povećavao te je unutar godine dana u našoj županiji iskorišten iznos od nevjerojatnih 407.921.942,72 kuna. U siječnju 2020. korisnika potpore je bilo 14.503, isplaćeno je 46.310.176,07 i time potpomognuto 3.205 poslodavaca. U lipnju, zabilježen je silazni trend pa ih je bilo 7.965. Na njihove račune sjelo je 30.997.342.78 kuna i Vlada je ‘glavu iznad vode’ održala 1.884 poslodavca. U rujnu, međutim njihova količina opet raste.
Svojim mehanizmima Vlada je pomogla 1.764 poslodavca, odnosno 8.855 radnika zaposlenih u mikro, maloj, srednjoj ili velikoj tvrtki pa im je isplaćeno 21.955.118,29 kuna. U prosincu, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, brojka korisnika dosegla je svoj vrhunac pa ih je bilo 11.389 kojima je na račun sjelo 42.587.716,26 kuna čime je potpomognuto 2.970 poslodavaca. Zanimljiv je i podatak kako je prema izvješću Eurostata, objavljenom početkom veljače, naša država u prosincu 2020. po nezaposlenosti bila izjednačena s prosjekom u EU.
Izvješće Eurostata
Stopa nezaposlenosti je iznosila 7,5 posto, pokazuju sezonski prilagođeni podatci europskog statističkog ureda, dok je u istom razdoblju 2019. ona bila na 6,5 posto u EU i 7,4 posto u eurozoni. Bez posla je tako u prosincu 2020. bilo 16 milijuna građana, od čega njih 13.671 milijun u eurozoni te ih je u odnosu na studeni 2020. bilo za 67 tisuća više u EU i za 55 tisuća više u eurozoni. Navedeno znači kako je, u usporedbi s prosincem 2019., broj osoba bez radnog odnosa u EU porastao za 1.951 milijun, a u eurozoni za 1.516 milijuna. Najviše, dvoznamenkaste stope nezaposlenosti zabilježile su Španjolska i Litva – 16,2 te 10,1 posto dok je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti, kako smo već spomenuli, u prosincu iznosila 7,5 posto, kao i u studenome, te se zadržala na razini prosjeka u EU. Bez posla je u Hrvatskoj prema Eurostatovim podatcima bilo 135 tisuća građana, kao i u mjesecu ranije. Najnižu stopu nezaposlenosti u prosincu 2020. je imala Češka s od 3,1 posto, a nakon nje slijede Poljska i Nizozemska, s 3,3 odnosno 3,9 posto.
Dosta nezaposlenih i među mladima
Narasla je i stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina na razini EU-a. U prosincu 2020. ona je iznosila 17,8 posto te se u eurozoni popela na 18,5 posto. Bez radnog odnosa u EU u prosincu bilo 3.138 milijuna mladih, od čega njih 2,59 milijuna u eurozoni. Njihov se broj u odnosu na studeni iste godine povećao za 41 tisuću u EU, odnosno za 36 tisuća u eurozoni. U odnosu na isti mjesec 2019. broj je uvećan za 438 tisuća u EU te za 353 tisuće u zoni primjene zajedničke europske valute. Najveću stopu nezaposlenih mladih opet je zabilježila Španjolska s od 40,7 posto. U Italiji je ona 29,7, a u Litvi 26,9 posto. Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u prosincu 2020. ponovno je imala Njemačka s od 6,1 posto dok je uz nju jedinu jednoznamenkastu stopu zabilježila još samo Nizozemska s 9,5 posto. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini smanjena je u četvrtom tromjesečju 2020. na 21,6 posto. Bez posla je u Lijepoj našoj u četvrtom kvartalu 2020. prema Eurostatovom izvješću bilo 31 tisuća mladih, šest tisuća manje nego u prethodna tri mjeseca dok ih je u istom radoblju godinu dana ranije bilo 23 tisuće.
U Hrvatskoj 163.687 osoba bez posla
Inače, zaključno s 31. siječnja 2021. u Hrvatskoj je prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo 163.687 osoba bez zasnovanog radnog odnosa. Više od pedeset posto od te brojke bile su žene dok je dugotrajno nezaposlenih bilo 63.954. Zgodno je spomenuti kako su čak 50.472 građana osobe u dobi od 50 godina i iznad, a 48.909 ih je do 29. Također, bez radnog iskustva ih je bilo 24.245. Korisnika novčane naknade bilo je 17.791 te je ona u prosjeku iznosila 2.563,65 kuna. Porazan podatak je kako je 12.146 ljudi u evidenciju Burze rada ušlo izravno iz radnog odnosa. Tek 1.724 Hrvata i Hrvatice bili su prethodno bez posla. Iz evidencije ispisano je 10.632 osoba od čega polovica žene te je broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta iznosio 13.827. Na njih se apliciralo 7.429 naših sugrađana. Istodobno, tijekom mjeseca iz programa je izašla 1.051 osoba, te je na kraju siječnja 2021. bilo 16.740 aktivnih korisnika mjera. Nastavljene su i Vladine potpore poslodavcima na nacionalnoj razini pa su njima tijekom siječnja 2021. za mjesec prosinac 2020. obuhvaćena 125.023 radnika kod 33.728 poslodavaca.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 17. veljače 2021.