Izvedena su arheološka istraživanja na predjelu kule Umjetničke škole Luke Sorkočevića, a u svrhu adaptacije prostora za, među ostalim, učionice polaznika. Tom prilikom, kako doznajemo, otkriveno je nekoliko značajnih artefakata koji progovaraju o životu ovog dijela Grada tijekom minulih stoljeća. Naime, u perimetru postojećih ogradnih zidova današnjeg vrta Umjetničke škole Luke Sorkočevića nekada se nalazio benediktinski samostan sv. Šimuna. Radi se, kako nam objašnjava voditeljica arheoloških istražnih radova Nela Kovačević Bokarica, o najstarijem ženskom samostanu u Dubrovniku koji se prvi put spominje u ispravi 1108. godine, no njegov osnutak je i nešto raniji.
Višeslojnost izgradnje
– Samostanski kompleks se sastojao od crkve sv. Šimuna u sjevernom dijelu današnjeg vrta, te stambenih i gospodarskih prostora za redovnice u južnom dijelu. Samostan je razoren u Velikom potresu 1667. godine i kasnije nije revitaliziran. Nakon potresa služio je kao vrt samostana sv. Katarine Sijenske, nekadašnjih sv. Apostola, koja je početkom 19. stoljeća pretvorena u licej. I danas je taj prostor vrt škole, a u južnom dijelu se nalazi građevina koja je bila predmet istražnih radova. U prizemlju ima dva odvojena prostora, a nad istočnim dijelom i prostoriju na katu tzv. kulu s krovnom taracom. Različitost u zidanju i vidljive reške na zidovima upućuju na višeslojnost u njenoj izgradnji što su potvrdili i istražni radovi provedeni unutar građevine i uz sjeverno pročelje. Sagrađena je nad ostatcima ranijih povijesnih struktura pronađenih u istražnim radovima koje pripadaju razdoblju funkcioniranja samostana prije Velikog potresa. Zbog manje površine u kojoj su istraženi nije moguće sa sigurnošću utvrditi njihovu namjenu, ali može se pretpostaviti da su imali pretežno gospodarsku namjenu – iznosi Kovačević Bokarica.
Prostor pretpostavljene blagovaonice (autor fotografije: Domagoj Kristović)
Prostor pretpostavljene kuhinje s ognjištem (autor fotografije: Domagoj Kristović)
Samostanska svakodnevica
Ispod zapadnog prostora građevine pronađeno je ognjište koje upućuje na postojanje kuhinje, a pronađeni prostor sjeverno od nje bi mogla biti blagovaonica.
– Imala je dvije etaže što potvrđuje pronalazak međukatne konstrukcije. Prizemna etaža, do sada u potpunosti zatrpana zemljom, bila je visoka 2,2 metra, a zidovi su joj bili ožbukani. Njezin istočni zid otvoren je prozorom, te se uz njega nalazi unutarnja samostanska komunikacija – ‘ulica’ od koje su pronađene stepenice s podestom od opeke. Iako vrata nisu pronađena moguće ih je pretpostaviti uz komunikaciju. Uz podest od opeke pronađen je odvodni kanal s kamenom rešetkom kojim je nečistoća iz kuhinje izlazila vani. Stepenicama se pristupalo istočnom dijelu gospodarskog sklopa koji je u tom razdoblju imao ograđeni plato. U tom dijelu nije pronađena ranija hodna niveleta što svjedoči o otvorenom prostoru s gospodarskom namjenom. Uz plato i istočni ogradni zid samostana pronađena je i otpadna jama datirana u razdoblje funkcioniranja samostana – otkriva nam.
Stepenište s podestom od opeke – unutarnja samostanska komunikacija (ulica) (autor fotografije: Domagoj Kristović)
U otkopnim slojevima pronađena je velika količina pokretnih arheoloških nalaza
– Radi se o nalazima finog i grubog keramičkog posuđa, staklenim posudama i predmetima različitih namjena, nalazima metala i koštanom češlju. Načinom izrade posebno se izdvajaju luksuzne keramičke posude koje su uvoz iz Italije i Osmanskog carstva, a datiraju se u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Pronalazak mnogobrojnih životinjskih kostiju, kao i ostataka različitih vrsta školjaka govori o načinu ishrane redovnica u srednjem vijeku. Iako su istraživanja provedena u manjoj površini, potvrdila su važnost ovog arheološkog lokaliteta i dala nove spoznaje o najstarijem ženskom benediktinskom samostanu u Dubrovniku i životu njegovih redovnica – zaključuje naša sugovornica.
Keramička zdjela iz druge polovice 16. stoljeća (autor fotografije: Jure Taslak)
Projekt adaptacije i obnove građevinskog sklopa u južnom dijelu vrta Umjetničke škole
Probna arheološka i konzervatorsko-restauratorska istraživanja izvodila su se u sklopu izrade Konzervatorskog elaborata u svrhu Projekta adaptacije i obnove građevinskog sklopa u južnom dijelu vrta Umjetničke škole. Autorica Konzervatorskog elaborata je dr. sc. Ana Marinković s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je za idejni projekt zadužena Mirna Petrić, ovl. arh. iz tvrtke STUDIO PETRIĆ j.d.o.o. iz Dubrovnika. Istražni radovi su provedeni tijekom veljače i ožujka 2021. godine, a financirani su sredstvima Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Dubrovnik. Voditeljica arheoloških istražnih radova je bila, kako smo spomenuli, Nela Kovačević Bokarica, dipl. arheologinja iz tvrtke Arheo Plan d.o.o. iz Konavala, a konzervatorsko-restauratorskih istražnih radova Ana Požar Piplica iz Umjetničke radionice Šarena Jezera iz Konavala. Stručni nadzor proveli su viši stručni savjetnici iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, Zehra Laznibat, dipl. ing. arh, Antun Baće, dr. sc. hist. art. i Marta Perkić, dipl. arheologinja.
Riječ ravnatelja: Prostor za udaraljke i najmlađe polaznike
– Uskoro očekujemo da će sve škole na području grada pa i šire održavati nastavu u jutarnjoj smjeni. U tom slučaju mi bi u popodnevnim satima trebali osigurati prostor za nekih 670 učenika. Iz tog razloga odlučili smo se na osposobljavanje kule u parku. Očekujemo uskoro Idejni pojekt i s tim ćemo tražiti dozvolu za popravak. Inače su tu na katu bile smještene udaraljke koje moraju biti malo odvojene s obzirom na količinu zvuka koju proizvode. Prizemlje kule ima 45 do 50 metara četvornih i tu bi također mogli smjestiti učionicu. Ona ima svod iz vremena Republike s obloženim matunima kojeg se mora očuvati u cijelost i plan nam je tu smjestiti najmlađe naše učenike, dakle polaznike početnog pripremnog tečaja kojih je obično oko 50 i mislim da bi oni ovdje mogli izredati u 2-3 grupe. Također, prostor će se koristiti za izložbe slikarskog odjela – rekao je za DuList ravnatelj UŠ Luke Sorkočevića Slobodan Begić koji je poručio kako bi djeca mogla početi prisustvovati nastavi u kuli već od kraje ove kalendarske godine te će im na raspolaganju biti i uređeni školski vrt. Istovremeno, prate se potrebe Dubrovačkih ljetnih igara koje ambijent koriste za uprizorenje festivalskih predstava te se na taj način namjerava akumulirati sredstva kako bi se danas-sutra učenicima omogućilo sudjelovanje na natjecanjima, radionicama, gostovanjima i sl.
Naslovna fotografija: Vrt Umjetničke škole – zračni snimak (autor: Antonio Kovačević)