Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić u priopćenju za medije osvrnuo se na prijedlog Proračuna za 2023. godinu, o kojem će se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća 1. prosinca.
-U uvodnome dijelu navodi se da je prijedlog proračuna temeljen na točnosti i transparentnosti. Proračun se nažalost ne temelji na navedenim načelima. Svaki proračun planira se u usporedbi s ostvarenim prihodima u tekućoj godini. Ovaj prijedlog proračuna navodi ostvarenje u 2021. godini te plan prihoda i rashoda za ovu godinu u iznosu od 614 milijuna kuna. Rashodi su do danas ostvareni u iznosu od 390 milijuna kuna, a prati se na dnevnoj razini na web stranici Grada. U studenome je plaćeno samo 18 milijuna kuna računa. Znatno manje od predviđenih 614 milijuna kuna – navodi Vlahušić.
-Za platiti 390 milijuna kuna korisnicima proračuna, trebalo je isto toliko uprihodovati. Najizdašniji prihod proračuna došao je od Lex Vlahušić prihoda (ulaznice za zidine, Dupass, žičara, Revelin, autobusi na Pilama) koji su u proračun uplatili 120 milijuna kuna. U idućoj godini Lex Vlahušić prihodi planiraju se na iznos od 150 milijuna kuna. Svaka četvrta kuna proteklih proračuna, ovogodišnjeg i sljedećeg, dolazi od projekata koje sam izborio samostalno, bez lokalne i nacionalne potpore. Prihodi kojih nema u drugim hrvatskim gradovima. Prihodi bez kojih bi grad Dubrovnik bio u socijalnom i razvojnom stečaju – naglašava dalje gradski vijećnik.
-U prijedlogu proračuna nisu točno i transparentno prikazana ukupna dugovanja, kao ni postotak zaduženosti u odnosu na izvorne prihode Grada. Na polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna imali smo 271 milijun kuna za investicijske kredite, 89 milijuna kuna beskamatnoga kredita Ministarstva financija, plus 14 milijuna kuna kredita za javnu rasvjetu, te 15 milijuna kuna jamstava za Dom umirovljenika Gruž. Zbirno 390 milijuna kuna glavnice plus 30 milijuna kuna kamata ili ukupno 420 milijuna kuna.
Prema uvjetima koje je grad potpisao sa zajmodavcima dogodine treba vratiti ukupno 77 milijuna glavnice i kamata, 32 milijuna za investicijske kredite, 38 milijuna kuna za kredit Ministarstva financija te 7 milijuna kuna za TUP i Dom umirovljenika Gruž. 45 milijuna kuna više nego je prikazano u prijedlogu proračuna za iduću godinu.
Iako za kupovinu TUP nije izdano jamstvo Grada, nesporno je i to dug koji Grad Dubrovnik treba vratiti. TUP je kupljen za 77 milijuna kuna, a s kamatama ćemo ga platiti 100 milijuna kuna. U proteklih pola godine nije se pojavila nijedna suvisla ideja, kako skupe prostore koristiti za razvoj grada, a troškovi održavanja ruševne tvornice veći su od zarade. Kada dodamo i ogromna sredstva koja se trebaju potrošiti za rušenje i čišćenje zapuštene tvornice, te uređenje i izgradnju ‘nezamislivih’ sadržaja, uz blokiranje imovine i poslovanja UTD Raguse i Luke Dubrovnik, postaje jasna cijena kupovine TUP-a. – Proračun donosimo u vremenu velike svjetske krize, ogromne inflacije i najave usporavanja gospodarstva u Hrvatskoj i cijelome zapadnome svijetu. Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenim tempom, cijene hrane i energije divljaju smanjujući financijsku sposobnost svake obitelji. Kakva će biti iduća sezona, teško je predvidjeti, ali valja biti oprezan u prognozama. Jedini troškovi koji rastu su protokol gradonačelnika i plaće koje se isplaćuju iz gradskoga proračuna. Ove dvije stavke čine 30 milijuna kuna u planiranome proračunu pa uz 77 milijuna kamata i glavnice za iduću godinu pokazuju svu neodrživost dosadašnjega upravljanja financijama grada Dubrovnika.
Proračun je najvažniji dokument koji Gradsko vijeće usvaja. Bez novaca nema niti jednoga projekta. Nema plaća zaposlenika, niti socijalnih transfera djeci, mladima, umirovljenicima, siromašnima. Nema kulture, sporta ni zabave. Nema popravka ni izgradnje cesta, a kamoli stadiona i dvorana. Nema protokola i novaca za informiranje. Zato prvo treba zaraditi i napuniti proračun, kako bi ga mogli dijeliti. Dvadeset godina kao gradski vijećnik i gradonačelnik, stalno inzistiram na zarađivanju novaca za proračun. Osmišljavam i provodim projekte koji su Dubrovnik učinile najbogatijim gradom u Hrvatskoj. Gradom koji može živjeti od mudrog upravljanja imovinom grada, te inovativnih financijskih proizvoda i usluga koje prodaje turistima.
Kada smo se okrenuli smanjivanju prihoda od imovine i turista, te proračun punili kreditima i zaduživanjem, vrlo brzo, za samo par godina postali smo najzaduženiji hrvatski grad – zaključuje Andro Vlahušić.
ANDRO VLAHUŠIĆ Kako smo od najbogatijeg postali najzaduženiji hrvatski grad
