Hrvatska

ANALIZA MIGRACIJA HZZ-A Najviše stranaca otišlo iz Dubrovačko-neretvanske županije

Uz broj zaposlenih koji je znatno premašio pretkrizne razine, jedno od obilježja tržišta rada u Hrvatskoj već duže vrijeme je i strukturni manjak određenih profila radnika. U takvoj situaciji, piše Poslovni.hr, pojačan je i fokus na migracije, a Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) pozabavio se analizom odseljavanja i doseljavanja po županijama, kako hrvatskih državljana tako i stranaca.
Nakon što je u prvoj godini pandemije smanjena prekogranična prostorna mobilnost u svim županijama rezultirala padom broja i odseljenog i doseljenog domaćeg stanovništva, u 2021. migracije su se u oba smjera u svim županijama povećale. No, pritom su odseljavanja uglavnom ostala ispod razine 2019., dok su doseljavanja u dijelu županija premašila predpandemijske brojke.
Omjer odseljenih i doseljenih lani se kretao od najpovoljnijih 1,5:1 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa do 3,9:1 u Međimurskoj, za koju je to zapravo osjetno poboljšanje u odnosu na prethodnih nekoliko godina kad je omjer bio oko 5:1. U većini županija taj je omjer danas osjetno povoljniji nego, primjerice, 2017. godine u kojoj je iz Hrvatske odselilo najviše građana od njezina ulaska u EU. Prije pet godina na jednog “povratnika” bilo je više od 10 odseljenih u četiri slavonske županije (Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj) te u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Usporedbe radi, iste je godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na dva odseljena bio jedan doseljeni, a toliki omjer bilježi i prošle godine. Ta je županija ujedno u odnosu na 2019. (kad je na odnos odseljenih i doseljenih praktično bio izjednačen) ujedno i jedina u kojoj je zabilježeno pogoršanje omjera.
Na velike razlike vanjskih migracija hrvatskih državljana utjecale su, među ostalim, i razmjerno velike razlike po županijama u prosječnim neto plaćama zaposlenih sa završenom srednjom. A iako je raspon stopa nezaposlenosti danas osjetno manji nego prijašnjih godina, i te razlike nesumnjivo su proteklih godina imale utjecaja na (veće ili manje) vanjske migracije u pojedinim dijelovima Hrvatske. Konačno, iz podataka HZZ-a proizlazi da je i položaj na obali Jadrana čimbenik koji utječe na manje neto iseljavanje.
Istodobno, u novije vrijeme sve veću pozornost izazivaju vanjske migracije stranaca. Podaci po županijama za prošlu godinu pokazuju da je samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji više stranaca odselilo nego doselilo (853 prema 907), dok većina ostalih jadranskih županija zapravo prednjači po većem doseljavanju u odnosu na odseljavanje stranaca. U toj skupini je i Grad Zagreb sa 6532 lani doseljena strana državljana nasuprot njih 2951 koji su odselili iz hrvatske metropole.
U analizi HZZ-a u vezi s tim migracijama zaključuje se da su razlike između županija u relativnom broju doseljenih stranaca određene ponajprije razlikama u stopi nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti manja za npr. 10 postotnih bodova povezana je s omjerom broja doseljenih stranaca i broja doseljenih državljana većim za 2,8, kažu, Nasuprot tome, razlike u prosječnoj neto plaći i geografskom položaju ne utječu na relativan opseg doseljavanja stranaca. Razlike u stopi nezaposlenosti objašnjavaju, kažu, više od tri četvrtine razlika u relativnom broju doseljenih stranaca. Ukratko, stranci dolaze tamo gdje su potrebe za stranom radnom snagom veće.

Pročitajte još

Naša ‘osobna’ proglašena jednim od najljepših identifikacijskih dokumenata

Dulist

Trgovci će birati 16 radnih nedjelja, iznimka su određeni prodajni objekti

Dulist

Vlada: Besplatni školski obroci za 311 tisuća učenika

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija