Hrvatska

ANALIZA HGK Dubrovčani prednjače u ugovaranju EU sredstava

Europska unija (Shutterstock Images LLC)

U razdoblju od 2017. do 2019. hrvatske su županije ugovorile EU projekata u iznosu od 61,2 milijarde kuna (8,24 milijarde eura), odnosno približno 77 posto iznosa koji je u financijskom razdoblju 2014. – 2020. na raspolaganju Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.

Po ukupnom iznosu, pokazuje analiza Hrvatske gospodarke komore, prednjači Grad Zagreb (14,4 milijarde kuna), ali kada se ti podaci stave u kontekst veličine i strukture gospodarstva te broja stanovnika, dolazimo do zanimljivih rezultata koju su prezentirani u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore ‘Županije i fondovi EU – pregled i usporedba ugovorenih sredstava’.

Na drugom mjestu po ukupno ugovorenim sredstvima nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija ukupno ugovorenim iznosom od 5,2 milijarde kuna, a takav plasman naša najjužnija županija duguje velikim infrastrukturnim projektima poput Pelješkog mosta i obnove Zračne luke.

-Bolju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava daju podaci po stanovniku pojedine županije. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, za očekivati je da je i utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo veći, odnosno pozicija županije je bolja. Tu ljestvicu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s ugovorenih 43.279 kuna po stanovniku, a na drugom je mjestu Ličko-senjska, koja ima najmanji broj stanovnika među županijama pa je i s gotovo najmanjim iznosom ugovorenih sredstava dosegnula iznos od 26.933 kune po stanovniku. Na 4., 5. i 6. mjestu su tri slavonske županije, što znači da je na tom prostoru ugovaranje EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske, odnosno upućuje na uspješnu provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem – istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Iznos ugovorenih sredstava po županijama može se promatrati i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a, odnosno u usporedbi s udjelom njihova BDP-a u nacionalnom BDP-u. Pritom veći udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU od udjela te županije u BDP-u Hrvatske pokazuje da županija koristi fondove EU u većoj mjeri nego što je „važnost“ te županije u domaćem gospodarstvu. Po tom je pokazatelju ponovo najuspješnija Dubrovačko-neretvanska županija, čiji BDP čini tek oko 3 posto BDP-a zemlje, ali na nju se odnosi gotovo 9 posto svih ugovorenih sredstava. S druge strane, najveći je negativan nerazmjer prisutan kod Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe je vezao tek oko 24 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU u promatrane tri godine.

Odnos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama u razdoblju od 2017. do 2019. i BDP-a svake županije u 2017. godini pokazuje relativnu važnost koju sredstva fondova EU imaju , uzimajući u obzir veličinu gospodarstva svake županije. Što je udio veći, to je situacija povoljnija, a i po ovom pokazatelju najbolji položaj po korištenju EU fondova ima Dubrovačko-neretvanska županija. Najlošije su pozicije zauzele županije koje obilježava viša vrijednost BDP-a (Istarska županija, Grad Zagreb i Varaždinska županija). S druge strane, gospodarski najnerazvijenije županije obilježava najbolji omjer, iz čega se može zaključiti da korištenje fondova znatno utječe na njihova gospodarstva.

Zanimljivo je da su Slavonske županije bile vrlo uspješne po relativnim pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU u odnosu na ostatak zemlje. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem čiji je cilj osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura (oko 18,8 milijardi kuna) iz fondova EU, isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do kraja 2019. godine, od toga je iznosa ukupno ugovoreno oko 11,5 milijardi kuna, odnosno oko 60 posto planiranog iznosa. Točnije, pet slavonskih županija, čiji BDP čini oko 11,5 posto nacionalnog BDP-a, u posljednje je tri godine ugovorilo 18,8 posto ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, odnosno ta su sredstva činila 27,5 posto njihova BDP-a u 2017. godini, dok su na nacionalnoj razini činila 16,7 posto BDP-a. Iz toga proizlazi zaključak o snažnijem utjecaju korištenja fondova EU na kretanje BDP-a Slavonije, što je vrlo važna činjenica s obzirom na to da se radi o gospodarski najnerazvijenijoj regiji Hrvatske.

Pročitajte još

Ministar Fuchs objavio: ‘Nastava se nastavlja odvijati kao i do sada’

Dulist

Glas poduzetnika: ‘Ako nam Vlada ne pomogne idemo u blokadu!’

Dulist

VELIKA HAKERSKA KRAĐA Otkriveni podaci više od 47 tisuća korisničkih računa iz Hrvatske

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija