Aktualno

‘AGLOMERACIJA DUBROVNIK’ Javna rasprava o ‘najvažnijem strateškom dokumentu grada’ prošla bez interesa javnosti

javna rasprava aglomeracija dubrovnik naslovna

Javna rasprava o sustavu javne vodoopskrbe, odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda – aglomeracija Dubrovnik održana je ovog ponedjeljka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.

U sklopu predstavljanja studije o procjeni utjecaja ovog zahvata na okoliš, Gorana Ernečić ispred izrađivača studije WYG Savjetovanje d.o.o., pojasnila je kako sustav javne vodoopskrbe obuhvaća Grad Dubrovnik te općine Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston.

Što se tiče postojećeg stanja, riječ je o sedam vodoopskrbnih sustava (Dubrovnik, Župa dubrovačka, Zaton-Orašac-Elafiti, Slano, Ston, Žuljana, Moševići-Visočani), a crpljena količina vode iznosi 9,4 metra kubna godišnje. U sustavu su uočeni problemi poput povremenog zamućivanja/zaslanjivanja vode na izvorištima, loša kvaliteta vode (izvorište Gabela, BiH), nedovoljan kapacitet vodozahvata, zastarjeli dijelovi sustava, loše stanje HTT-a (sustav Dubrovnik), prekidi opskrbom vodom.

Sustav javne odvodnje, aglomeracija Dubrovnik obuhvaća Čajkovicu, Čajkoviće, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Knežicu, Komolac, Lozicu, Mokošicu, Novu Mokošicu, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet. Riječ je o razdjelnom sustavu javne odvodnje (osim u staroj jezgri), zatim 75 km sanitarne i 15 km oborinske kanalizacije, 12 crpnih stanica, oko 83 posto priključenosti na sustav, 65 tisuća ekvivalenta stanovnika, UPOV Lapad (mehanički dio, 50 tisuća ekvivalenta stanovnika), HTT + podmorski ispust od 1.500 m.

I u ovom su sustavu uočeni određeni problemi poput mjestimičnih poplavljivanja ulica te s tim u vezi zastoja u prometu i oštećenja prometnica, upuštanja oborinskih voda u kolektore otpadnih voda te povremeno izlijevanje tih voda kod prekoračenja protočnosti, zatim materijalnih šteta i mjestimičnog prodiranja mora u postojeću kanalizacijsku mrežu.

Gorana Ernečić istaknula je kako problemi postoje i u postojećem UPOV-u jer je izgrađen samo mehanički dio uređaja, objekt se ne uklapa u okolinu, stanje istrošenosti mu je slabo, kakvoća otpadne vode na izlazu iz uređaja ponekad je lošija nego na ulazu, a tu je i širenje neugodnih mirisa.

-Unutar sustava javne vodoopskrbe planirana je izgradnja UPPV Ombla u Komolcu, oko 60 kilometara cjevovoda, sedam vodosprema, 10 crpnih stanica i dva postrojenja za desalinizaciju sirove vode kao i rekonstrukcija oko 30 kilometara cjevovoda, pet vodosprema i tri crpne stanice. Unutar 30 km cjevovoda na području aglomeracije Dubrovnik priključit će se novih 4, 510 ekvivalenta stanovnika na sustav odvodnje. UPOV Lapad bit će kapaciteta 73.000 ES, s mehaničkim predtretmanom i II. (biološkim) stupnjem pročišćavanja s tehnologijom na osnovu aktivnog mulja. Podmorski ispust bit će duljine 835 m morskog dijela(750m + 85m ), a postrojenje za solarno sušenje mulja na lokaciji TTB Osojnik – istaknula je Ernečić.

Što se tiče postrojenja za solarno sušenje mulja, na lokaciji UPOV-a Lapad vršit će se ugušćivanje i dehidracija viška mulja koji će se potom sušiti u TTB – u Osojnik. Taj mulj dalje se može koristiti kao prekrivka za sanaciju dosadašnjeg odlagališta otpada Grabovica, ulazni materijal u asfaltnoj bazi u sklopu TTB Osojnik.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić istaknula je kako je ‘ovo najvažniji strateški dokument Grada Dubrovnika kojeg moraju izraditi prije aplikacije prema EU fondovima za aglomeraciju.

-O ovom dokumentu, koji mora biti zaključen i usvojen do kraja godine, nam ovisi mogućnost aplikacije cijelog vodoopskrbnog sustava Grada Dubrovnika i dijelom susjednih općina. Što se tiče Lapada, riječ je o rekonstrukciji postojećeg objekta, dakle pročistača otpadnih voda koji se tamo nalazi, ali prema suvremenim metodama. To se odnosi na drugi stupanj pročišćavanja, tj. ispusta u more koji već postoji iza Petke. Što se tiče samog Osojnika, gore će se izgraditi sustav za sušenje mulja. To je novi sustav koji će nastati kao posljedica novog stupnja pročišćavanja u Lapadu. Planira se i nedostajuća vodovodna te kanalizacijska mreža kao i rekonstrukcija postojeće mreže na području Grada. U taj paket se ubraja i pročistač koji je u dovršetku, a koji ćemo retroaktivno financirati iz fondova EU – rekla je zamjenica Tokić dodavši kako Grad razmatra opciju korištenja mulja pri sanaciji Grabovice te da je tu riječ o projektu Čistoće.

Ispred Vodovoda Vicko Begović je naglasio kako na ovome projektu rade od 2014. kada je postavljen projektni zadatak.

-Kako bismo mogli aplicirati za EU fondove, potrebno je riješiti svu dokumentaciju, sve lokacijske i većinu građevinskih dozvola, a potrebno nam je i rješenje Ministarstva stoga i radimo ovu Studiju. Najveći problem predstavljala nam je lokacija uređaja za pročišćavanje voda te je određeno da će to biti Lapad te postrojenje za obradu mulja koje će biti na Osojniku – zaključio je Begović.

Što se tiče utjecaja zahvata na okoliš, studija je pokazala kako je zahvat ‘Sustav vodoopskrbe, odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Lapad – aglomeracija Dubrovnik prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

Inače, treba napomenuti kako se konkretna rasprava nije niti održala zbog jako malog odaziva zainteresiranih. Također, sve su se općine osim Župe dubrovačke ispričale kako nisu u mogućnosti prisustvovati raspravi.

Podsjetimo, javni uvid u Studiju traje od 2 studenog 2018. do zaključno 3. prosinca 2018. godine, svakog radnog dana od 9 do 14 sati u prostoru u Dubrovniku, u službenim prostorijama Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1; u Slanom, u službenim prostorijama Općine Dubrovačko primorje, Trg Ruđera Boškovića 1; u Župi dubrovačkoj, u službenim prostorijama Općine Župa dubrovačka, Vukovarska 44 i u Stonu, u službenim prostorijama Općine Ston, Trg kralja Tomislava 1. svakog radnog dana od 9 do 14 sati gdje je izložena cjelovita Studija i jedan netehnički sažetak Studije.

Pisana mišljenja i primjedbe na Studiju tijekom javne rasprave javnost i zainteresirana javnost može upisati u knjige primjedbi na mjestu javnog uvida u Studiju ili u pisanom obliku dostaviti Upravnom odjelu za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, na adresu Vukovarska 16, Dubrovnik.

Pročitajte još

‘TKO TJERA HRVATSKE GRAĐANE NA PERIFERIJU?’ Udruga Glas poduzetnika o visokim cijenama na Adventu

Dulist

ADVENT U PRIMORJU Radionica izrade božićnih kolača u Franjevačkom samostanu

Dulist

SUTRA OD 9 Dubrovački vatrogasci najavili vatrogasne vježbe na ovim adresama

Dulist