Na početku 10. sjednice Županijske skupštine županijska vijećnica Anka Musa predložila je da se na dnevni red sjednice stavi točka Deklaracija o zaštiti rijeke Omble, ali je predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić (HSU) istaknuo kako bi prijedlog trebalo odbiti ‘iz principijelnih razloga’.
– Kao što smo za TE Ploče odlučili pričekati lokalnu zajednicu da iskaže svoj stav, isto bi trebalo napraviti i za ovaj slučaj – rekao je Margaretić, a vijećnici su njen prijedlog odbili. Dnevni red je prihvaćen te su uslijedila vijećnička pitanja.
Ivicu Penića (SDP) zanimalo je hoće li Županija pomoći općinama u zbrinjavanju otpada, prije svega Lastovu. Također, pitao je kako napreduje projekt trajektnog pristaništa u Ublima te postavio i pitanje koliko je ukupno projekata pokrenuto na otoku Lastovu.
– Kroz Centar za gospodarenje otpadom bismo riješili problem zbrinjavanja. Studija izvodljivosti će nam dati odgovor, a na lokalnim zajednicama je da organiziraju pretovarne stanice. Nismo dobrostojeći, ali uvijek smo nastojali pomoći – odgovorio je župan Nikola Dobroslavić. Dodao je kako se projekt luke u Ublima priprema, odnosno da Županijska lučka uprava izrađuje projektnu dokumentaciju. O broju projekata na Lastovu Penić će dobiti pismeni odgovor.
Vicko Ivančević (HSLS) pitao je dva pitanja na temu prometne izoliranosti otoka Korčule. Prvo je pitanje revitalizacije projekta Zračne luke Korčula kod mjesta Brna, za kojeg smatra da bi mogao naći sredstva iz EU fondova. Uz to, pitao je i je li moguće Korčulu uključiti u projekt povezivanja hidroavionima, jer su konzervatori dosad branili izgradnju pontona u gradu.
– U prostornom planu Županije postoji ucrtana lokacija, i mi svakako podržavamo taj projekt jer nije u sukobu, već dopunja Zračnu luku Dubrovnik. Podržavamo i razvoj linija hidroaviona. Inicirali smo razgovor s predstavnicima konzervatora, koji su nam rekli da će dopustiti pristaništa na Korčuli i u Gružu. To bi se trebalo dogoditi već ove sezone, što je svakako dobro za prometnu povezanost – odgovorio mu je Dobroslavić.
Anku Musu (MOST) zanimalo je hoće li župan tražiti od ministra zaštite okoliša Zmajlovića da odbaci zastarjelu HEP-ovu studiju utjecaja na okoliš. Također, zanimalo ju je koji je stav Županije na novu situaciju s projektom golfa na Srđu nakon sudske odluke o poništenju izmjena prostornih planova.
– Ostajemo pri stavu da je ta studija neodgovarajuća. Tražili smo novu, a ne znamo zašto nije izrađena. Svakako smo svjesni širokog protivljenja lokalnog pučanstva, bez čije privole nema investicije. Odbili smo uvrstiti Deklaraciju na dnevni red jer želimo pričekati stav lokalne zajednice, Grada Dubrovnika – odgovorio joj je Dobroslavić. Dodao je kako su po pitanju golfa zatražili tumačenje Ministarstva što to točno znači i kako Županija treba postupiti.
Ante Mateljak (HDZ) ukazao je na problem s izgradnjom nasipa na Neretvi, ali ga je i zanimao stav Županije oko projekta Gornji horizonti.
– Nasip se izvodi, ali je problem sa susjednom BiH i Čapljinom. Iako su Hrvatske vode uzele u obvezu financiranje i njihovog dijela nasipa, još nema odgovora. Ako ne dođe do dogovora, Hrvatske vode će graditi interventni nasip – odgovorio mu je Dobroslavić. Što se tiče Gornjih horizonata Dobroslavić je izjavio kako Županija nad tim projektom ‘ustrajno bdije’, ali i kako država o tom problemu ne brine.
– Po ESPO konvenciji za takve zahvate treba pitati stav susjeda. Ministarstvo je projekt ocijenilo negativno, ali ga nije zaustavilo. To me čudi. Županija je apelirala na tri hrvatska ministarstva – dodao je župan.
Olega Valjala (SDP) zanimao je županov stav prema postavljanju rampe na platou Pile, na što je Dobroslavić odgovorio kako osobno ne zna ništa o tome, niti je Županija nadležna, ali da će zatražiti očitovanje Grada Dubrovnika.
Petra Vuletića (HSP AS) zanimala je sudbina kompleksa Kupari, kamenoloma Mironja i pripadajuće asfaltne baze te projekta Tri Sestrice.
– Kompleks Kupari je u završnoj fazi. Kako kaže ministar Lorencin uskoro ide koncesija. Mironja je u vlasništvu Dubrovnik Cesta i mislim da je to bila dobra poslovna odluka, jer će se time stabilizirati tvrtka, ali i tržište kamenim frakcijama. Što se tiče projekta Tri Sestrice, voditelj projekta nas je obavijestio kako i dalje pokušava pronaći ulagače u segmente tog velikog projekta. Prema Zakonu o gradnji, imamo i mogućnost, ako se projekt ne pokrene, možda ga i brisati iz planova – rekao je župan Dobroslavić.
Mario Tevšić (HNS) postavio je pitanje kamenoloma Dubac te uređenja brodogradilišne luke u Staroj Mokošici.
– Uređenje luke je odbijeno jer ne postoji DPU, a vlasnik tu želi graditi stanove. Poznato je da nitko nema koncesiju pa se naplata veza vrši nelegalno – rekao je Tevšić, na što mu je župan odgovorio:
– DPU je nadležnost Grada Dubrovnika i oni će regulirati svoje želje, a potom će Županijska lučka uprava postupiti prema tome. Što se tiče kamenoloma Dubac, Općina Župa dubrovačka bi htjela da se zatvori, a ako tvrtka vlasnik ima pravo korištenja, ne želimo se miješati. Ministarstvo daje koncesiju za eksploataciju kamena.
Pitanje zdravstvene skrbi i mogućih štetnih posljedica za zdravstvene ustanove u županiji zbog prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti postavio je Teo Andrić (HDZ).
– Ustanove su inicijativu ocijenile vrlo lošom. Svi domovi zdravlja bi propali, a Zavod za javno zdravstvo bili bi oštećeni – odgovorio je Dobroslavić, koji se zalaže za ‘status quo’ jer te ustanove dosad vrlo dobro funkcioniraju.
– Pokušat ćemo zaustaviti tu inicijativu – dodao je župan.
Pero Jerković (MOST) podsjetio je na problem fizijatrijske terapije za djecu s posebnim potrebama u Domu zdravlja Metković, ali i na dugove te zdravstvene ustanove. Također, zanimalo ga je jesu li istinite glasine u gradnji zida u metkoviću prema BiH i Čapljini, ako se ne ostvari projekt nasipa.
– Fizijatri i terapeuti nisu pošli na obuku, a nema ugovora s vanjskim suradnicima – istaknuo je Jerković. Župan mu je odgovorio kako je zatražio od HZZo-a da subvencionira trošak, što je odbijeno. Potvrdio je kako će obuka biti ‘u najskorijem roku’.
– Zatražit ćemo od Hrvatskih voda što je posrijedi s nasipom – dodao je župan.
Marinka Pažina (HSP AS) zanimalo je hoće li prostori MORH-a biti privedeni svrsi, te o kojim je općinama riječ i kojim točno prostorima.
– Iz MORH-a su mnogi objekti ocijenjeni kao njima neperspektivni. Ponajprije je riječ o gradu Ploče i općini Lastovo, gdje bi objekte trebalo aktivirati. Podržavamo da se objekti ili prenesu na lokalnu zajednicu ili daju u koncesiju investitorima. Bili bi bolji vlasnici od DUUDI-ja – rekao je župan Dobroslavić.
Ante Šendo (HSS) ‘sedmi put’ je postavio pitanje ‘koje nam visi nad glavama’ – Centar za gospodarenje otpadom. Zanimala ga je i mogućnost financiranja izgradnje škola u Pločama iz EU fondova, a postavio je pitanje županu ‘zašto trčimo u Schengen’.
– Očekujem da će gradnja CGO-a početi u 2016. godini. Mi ničim nismo doprinijeli kašnjenju projekta. Za EU fondove smo prijavili dvije pločanske škole, a ako se potvrdi da EU financira samo strukovne škole, projekt ćemo razdijeliti. I ne trčimo za Schengenom – odgovorio je Dobroslavić.
Iva Karamatića (SDP) također je zanimala sudbina CGO-a te pitao postoji li plan B. Također ga je zanimalo uključuje li studija za CGO sanaciju divljih odlagališta. Uz to, pitao je župana kad će ‘skupiti građansku hrabrost i odati priznanje Vladi RH za velika ulaganja u jug Hrvatske’.
– Nama ne treba alternativa jer imamo CGO. Studijom utjecaja na okoliš eliminirali smo druge lokacije. Sanacija divljih odlagališta provode gospodari odlagališta, a lokalna zajednica može koristiti sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša – odgovorio je župan Dobroslavić.
– Mi smo zadovoljni ulaganjem u našu županiju i uvijek ćemo priznati sve što se dobro događa. isto tako uvijek upozoravamo kad se ne razumiju naši opravdani zahtijevi. Svakako treba priznanje odati i lokalnim subjektima koji su dobro pripremili projekte za EU fondove – istaknuo je Dobroslavić.