Istraživanje nafte i plina u Jadranu, prijevremeni izbori u Dubrovniku te poraz HDZ-ovog kandidata Mata Frankovića, Vlahušićev ‘socijalistički manifest’…
Neke su od tema koje smo protresli sa županom Nikolom Dobroslavićem. Sve to ususret Danu Dubrovačko-neretvanske županije, koji se obilježava 12. svibnja na blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića.
Vijećnici Županijske skupštine prošlu su srijedu donijeli još jednu deklaraciju, ovog puta protiv istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. S kojim argumentima idete prema Vladi u pokušaju zaustavljanja projekta, za kojeg su već dodijeljene koncesije za istraživanja?
Vlada je napravila puno nezakonitosti i pogrešaka u proceduri dodjeljivanja koncesija za istraživanje i eksploataciju plina i nafte na Jadranu i nužno je vratiti postupak na početak. Sve drugo bilo bi neodgovorno u ovom poslu stoljeća koji u sebi nosi toliko rizika i opasnosti. Treba se najprije donijeti Strategija upravljanja morskim okolišem i priobaljem, Strateška procjena utjecaja zahvata na okoliš, a sam Plan istraživanja i eksploatacije treba donijeti sukladno Zakonu. Tek u takvom postupku uz široko sudjelovanje struke i javnosti može se utvrditi da li bušiti u Jadranu, kolika je korist, a kolika šteta od toga.
Jesu li i koje pozitivne pomake donijele županijske deklaracije o prometnoj izoliranosti i regionalnom statusu Dubrovačko-neretvanske županije?
Obje deklaracije donijele su pozitivne pomake. Ona o prometnoj izoliranosti bila nam je važno sredstvo u dokazivanju potrebe za nastavkom gradnje Pelješkog mosta, što je na pomolu, o boljoj povezanosti prema Zračnoj luci, otocima, a koristimo je i za dokazivanje da se autocesta od Ploča mora nastaviti do Osojnika i to hrvatskim područjem, a da je cesta kroz Popovo polje protivna interesima ove županije, ali i interesima Republike Hrvatske.
Deklaracija o regionalnom statusu Dubrovačko-neretvanske županije jasno je iskazala interes ove županije da ostane jedinica regionalne samouprave i da upravlja svojom sadašnjošću i budućnošću. Važno je bilo da ju je podržalo i Gradsko vijeće grada Dubrovnika. U posljednje vrijeme sve više slabe zalaganja za ukidanje županija, svi počinju uviđati da je regionalni ustroj dobar, da su dvije razine lokalne i regionalne samouprave uobičajen ustroj u Europi, kao i da bi predlagane regije: Slavonija, Dalmacija… otvarale iznova povijesne razdore unutar hrvatskog korpusa. Jedan dužnosnik Kukuriku koalicije otkrio je nedavno zašto se vladajuća koalicija zauzima za ukidanje županija rekavši da što će vladajućima županije kad od 20 županija i grada Zagreba SDP, na primjer, ima župane u samo dvije županije.
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić smatra kako Hrvatskoj treba novi regionalni ustroj s 5-7 regija uz jačanje uloga gradova i općina, te gašenje županija. Kako komentirate taj njegov, kako ga je nazvao, ‘socijalistički manifest’?
To je priklanjanje mišljenju središnjica SDP-a i HNS-a, a u prethodnom sam odgovoru rekao koji su njihovi motivi. Dužnosnik koji je naveo da Kukuriku koaliciji ne odgovaraju županije jer u njima ne obnašaju vlast bio je upravo gradonačelnik Vlahušić.
Kome zapravo, po vašem mišljenju, odgovara ukidanje županija?
Ukidanje, misle neki u Kukuriku vlasti, odgovaralo bi SDP-u i HNS-u. Još jednom ću reći: sustav lokalne i područne/regionalne samouprave uobičajen je sustav u Europi, predsjednik Tuđman nije slučajno postavio ovakav koncept županija, ne trebaju nam regije hrvatskog razdora, previše je života dano za hrvatsko zajedništvo da bi ga tako olako razarali.
Vlahušić je često puta od 2009. godine do danas ulazio u brojne sukobe, od DPDS-a, preko autobusera, taksista… Pa i sa samom Županijom, kako gledate na njegov šestogodišnji mandat na čelu Dubrovnika?
Građani su na nedavnim prijevremenim izborima za gradonačelnika i Gradsko vijeće rekli svoje i to svi uvažavamo. Stoga u ovom času neću komentirati rad gradonačelnika Vlahušića. Sve što sam o njegovom radu mislio rekao sam tijekom kampanje, jer sam to smatrao svojom dužnošću. Pri onome što sam govorio tijekom kampanje stojim, dakako, i danas.
Jesu li Dubrovniku trebali prijevremeni izbori budući da HDZ-ov kandidat Mato Franković nije uspio smijeniti Vlahušića s mjesta gradonačelnika?
Očito je da su prijevremeni izbori bili nužni, jer prijedlog Proračuna koji je gradonačelnik predložio nije usvojen. Rezultate, kao što sam rekao, moramo poštivati, kako glasove Vlahušiću, tako i veliku potporu strankama koje su se protivile Vlahušićevu vođenju Grada i njegovu Proračunu.
Je li poraz Mata Frankovića posljedica otkazivanja ‘poslušnosti’ pojedinaca unutar dubrovačkog HDZ-a, ali i odnosa na relaciji gradski-županijski HDZ?
Županijski i Gradski odbor HDZ-a davali su nepodijeljenu potporu Matu Frankoviću i Koalicijskoj listi HDZ-a i partnera na prijevremenim izborima, što je posve prirodno i logično. Je li netko iz članstva, kako vi kažete, „otkazao poslušnost“ ne znam, možda znaju u Gradskoj organizaciji. Nadam se da nije, jer mogu jedino načelno reći da bi takvo ponašanje bilo sramotno, jer bi značilo da je nekima važan samo osobni interes, a stranka im je važna samo ako mogu izvući korist. U ovom konkretnom slučaju značilo bi da su članovi naše stranke pomogli pravomoćno osuđenoj osobi da bude izabrana za gradonačelnika Grada. Nadam se da to nije slučaj.
Vjerujete li ministru Siniši Hajdaš Dončiću da će se natječaj za Pelješki most raspisati do ljeta, odnosno da će biti gotov do 2019.?
Mi smo u Županiji, a i naša stranka i u Županiji i na državnoj razini, sve učinili da se nastavi gradnja Pelješkog mosta, ustrajno tvrdeći da je to najvažniji hrvatski projekt. Stoga smo s odobravanjem primili promjenu stava vladajućih od onog da je Most „iluzija za budale“ do sadašnjeg da je to hrvatski projekt svih projekata. Želimo, naravno, vjerovati da će se obistiniti najave ministra Hajdaš Dončića o nastavku i završetku radova.
Je li Županija spremna preuzeti upravljanje nad Općom bolnicom Dubrovnik, i koji će biti prvi koraci nakon preuzimanja? Kada se može očekivati natječaj za ravnatelja?
Kao što se svi sjećaju Opća bolnica Dubrovnik nasilno je i nepotrebno oduzeta Županiji, zbog sanacije. Od tada je bolnica pod upravom Ministarstva zdravlja i mi nemamo nikakav uvid kako se odvija obećana sanacija. Čujemo proturječne informacije, ali ih ne možemo provjeriti. Čuli smo o najavi vraćanja bolnice osnivaču, dakle Županiji, kao što je bilo kod prepuštanja upravljačkih prava u korist Vlade RH i predviđeno. Nadamo se da je sanacija bolnice doista provedena i da je zdravstveni sustav uređen na način da će bolnica za svoje usluge primati dostatna sredstva od HZZO-a, što do sad nije bio slučaj i zbog čega su bolnice i bile u gubitcima. Spremni smo dakako preuzeti bolnicu, vidjet ćemo kakvo nas stanje tamo očekuje.
Hoće li se do 2018. godine, kada se sva odlagališta otpada u Hrvatskoj morati zatvoriti, realizirati Centar za gospodarenje otpadom s obzirom da se već dugo radi na njegovoj realizaciji?
Županija je do sada odradila sve radnje koje su bile u njenoj nadležnosti za realizaciju Centra: utvrdila je lokaciju, unijela je u Prostorni plan, izradila Idejnu studiju i donijela Studiju utjecaja na okoliš. Sad je u izradi Studija izvodljivosti čiju izradu je na natječaju dobila jedna strana tvrtka, priprema se Idejni projekt i otkup zemljišta. Što se Županije tiče mi ćemo sve potrebno osigurati da se izgradnja okonča do 2018. godine.
Kada se može očekivati rješavanje situacije sa županijskim Prostornim planom te planovima nižeg reda s obzirom na presudu Visokog upravnog suda o ukidanju izmjena i dopuna iz 2006. godine?
U kontaktu smo s Ministarstvom prostornog uređenja i gradnje glede postupanja u slučaju ukidanja Odluke o donošenju Prostornog plana od strane Visokoga upravnog suda. Očekujemo za najviše desetak dana upute kako točno moramo postupiti i tako ćemo učiniti.