Moderna izgradnja i svi građevinski projekti u današnje vrijeme moraju uvijek na umu imati jedan od bitnih čimbenika, teren na kojem se gradi.
Opasnost od seizmičkih promjena bio je jedan od glavnih argumenata protiv izgradnje HE Ombla, a upravo nesagledavanje opasnosti od možebitnih seizmičkih aktivnosti jedna je od najvećih zamjerki najavljenoj eksploataciji ugljikovodika u Jadranu. Upravo stoga, jedno pitanje nametnulo se samo po sebi – je li najvrednija imovina koju Dubrovnik ima osigurana u slučaju novog potresa?
Grad: Nema osiguranja
‘Grad Dubrovnik u ovom trenutku nema osiguranje za dubrovačke zidine, niti ima informacije da je ikad takvo osiguranje postojalo. U pravilu nekretninu osigurava plodouživatelj, odnosno korisnik. Što se tiče potencijalnih potresa, šire dubrovačko područje seizmički i tektonski vrlo je aktivno zbog čega je potrebno provoditi seizmološka istraživanja. Krajnji cilj takvih istraživanja jest projektiranje i gradnja konstrukcija koje će biti otporne na djelovanje potresa, jer je preventiva je jedini učinkovit način zaštite od neželjenih djelovanja potresa. Na širem dubrovačkom području u pogonu su tri seizmografa, a sa sve tri lokacije podaci se šalju u realnome vremenu u Zagreb’, odgovorili su na naš upit iz Grada Dubrovnika i time ‘prebacili lopticu’ na Društvo prijatelja dubrovačke starine.
DPDS: Nema osiguranja od potresa
Tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić ističe kako ni DPDS nije podnio zahtjev za osiguranjem zidina. Drži kako su zidine statički sigurne, no kako nemaju ništa protiv razgovora s vlasnikom o eventualnoj polici osiguranja od potresa.
-Nije bilo nekih većih razgovora o eventualnom osiguranju zidina. Mi smo u posljednje vrijeme napravili iskorake i osigurali se od ozljeda posjetilaca, kako zbog nas, tako i zbog njih. Zidine su praktički izdržale zadnji veliki potres, osim par kula sve je bilo u redu. Mi sada obnavljamo i statički učvršćujemo kulu po kulu da izdrži i najveći potres. Napravili smo to s gotovo svim kulama i utvrdama. Mislim kako neke veće opasnosti osim da se pokoji ‘zub’ pomakne gotovo da i nema – kaže Kapetanić te nastavlja kako bi se veća pozornost u ovom trenutku trebala posvetiti Minčeti.
-Nedavno smo naručili statički projekt Minčete. Ostale kule su stabilne, ali iza Minčete je napravljen usjek za cestu i njezini temelji su ugroženi prema riječima statičara. Potreban je veliki projekt koji uključuje rješavanje prometnica oko Grada, a to je zahvat velikih razmjera. Ne znam točne detalje, ali prema informacijama s kojima ja raspolažem šteta na Minčeti je zasada nezaustavljiva. Ništa to nije hitno i ništa se neće dogoditi ni s potresom, ali o tome treba razmišljati – kaže Niko Kapetanić te ističe kako je posljednjih godina puno truda i novca uloženo u obnovu zidina i kula.
‘To je vanka normalno’
DuList je na ovu temu razgovaro i s visokopozicioniranim predstavnikom jedne velike osiguravajuće kuće koja djeluje u Hrvatskoj i regiji. Prema njegovim riječima zahtjev za osiguranjem dubrovačkih mira može podnijeti i Grad Dubrovnik i DPDS.
-Bilo tko može plaćati ratu osiguranja, a zna se tko je osigurana osoba. Vlasnik je Grad Dubrovnik, a netko drugi može u ime Grada plaćati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem može podnijeti i Grad i DPDS – kaže naš sugovornik.
-Nije nužno da budete vlasnik za plaćati ratu, ali kada je riječ o isplati štete prema zakonu bi se trebao dostaviti vlasnički list – kaže naš izvor.
Upitan kakva je praksa u zemljama zapadne Europe, naš sugovornik ističe kako je vanka normalno da se vrijedna imovina, pa i ovakvih gabarita osigura.
U svim zemljama zapadne Europe radi se na način da se takva imovina osigurava. To kod nas nije praksa, ali ne samo kod osiguranika nego i kod osiguravajućih kuća. Jednostavno ne postoji uhodana praksa. Za imovinu tog reda potrebno je tražiti odobrenje od reosiguravatelja koji se nalazi izvan Hrvtaske i to je duga procedura. Dok stigne odobrenje od nadležnih tvrtki iz inozemstva to može potrajati – kaže on te nastavlja:
-Vanka se sve osigurava jer je to normalno. Nije normalno da se primjerice dogodi da škola izgori u požaru i da nije osigurana pa se moraju skupljati sredstva za njezinu obnovu. To nema veze s pameti – zaključuje on.
Katastrofe kroz povijest
Tisuću potresa
Dubrovnik u svojoj povijesti pamti stotine, tisuće što manjih, što većih trešnji. Naravno, uvijek se spominju one najveće katastrofe pa tako valja posebno istaknuti Veliku trešnju 1667. godine kada je Grad praktički razoren. No zapisi o potresima datiraju i puno prije pa se tako primjerice još 1296. godine uz veliki požar spominje i potres koji je pogodio Dubrovnik, a zapisi o potresima zaista su mnogobrojni. Od 1472., 1514., 1517.,1631.,1634., samo su neke od godina kada se spominju značajniji potresi, a nakon onog 1979. godine osnovan je i Zavod za obnovu Dubrovnika, institucija koja i danas postoji.
Inače, zanimljivo je istaknuti kako prema podacima Zavoda za obnovu Dubrovnika, zidine dobrim dijelom spadaju u objekte s oštećenom ili teže oštećenom konstrukcijom. Naravno za pretpostaviti je kako njihova obnova i općenito stanje nije bilo na razini kao što je to danas, no s poviješću kakvu Dubrovnik ima potpuno je opravdano parafrazirati pitanje – je li bolje osigurati ili liječiti?