Dubrovačke zidine u 2011. godini posjetilo je 723 tisuće posjetitelja, što je za 0, 9 posto manje u odnosu na 2010., kada je bilo 729 tisuća posjetitelja.
Unatoč malom padu broja posjeta, u Društvu prijatelja dubrovačke starine zadovoljni su prošlogodišnjim rezultatima, ističe tajnik Niko Kapetanić.
RAZLOZI MANJEG POSJETA
– Zadovoljni smo jer se prešla brojka od 700 tisuća posjetitelja. U odnosu na 2010. manja je za 0,9 posto, a za to je više razloga. Mi smo u 2011. dosta striktno primijenili zakone, a uveli smo i kartično plaćanje. Dok ga nismo uveli, mnogi su se vraćali u svibnju, a nakon uvođenja imali smo depresiju, no dugoročno nam se isplatilo zbog urednijeg i bržeg poslovanja. Drugi razlog su novi sadržaji. Prije koju godinu nije bilo žičare, a turisti s kruzera koji pođu na žičaru, neće doći na zidini. Iako to čudno zvuči, žičara nam je postala konkurencija, ali pozitivna jer su se dobili novi sadržaji u Gradu – naglašava Kapetanić.
Od 723 tisuće prodanih ulaznica, nameće se pitanje koliko njih otpada na turističku karticu.
– Oko 22 tisuće prodanih ulaznica otpada na Turističku karticu, što je nekih 3 posto od ukupnog prometa. Moram reći da je to porast od 100 posto u odnosu na 2010. godinu. Naime, 2010. je na zidine ušlo 9, 5 tisuća turista sa turističkom karticom.
Treba reći da smo prije imali dosta niže cijene za grupe, a agencije su ih masovno dovodile. Kad smo u dogovoru sa gradom ukinuli povlaštene cijene za agencije i uveli jedinstvenu cijenu od 70 kn, računajući da će agencije prihvatiti turističku karticu, doživjeli smo strašan pad grupnih posjeta. Koliko god je turistička kartica u porastu, to nam se nije dovoljno kompenziralo. Raduje nas ovaj porast posjetitelja sa turističkom karticom, koju ne treba još otpisati, već joj treba dati šansu.
U idućoj godini očekujemo još veću dobit, ali sam mišljenja da dobit od nje može rasti do 4 ili 5 posto, ali ne više – odgovara Kapetanić i dodaje kako brojka od 723 tisuće posjetitelja stvara veliku gužvu, zbog čega je Društvo uvelo jednosmjerne posjete te dodatne zaštite na dubrovačkim zidinama.
– Idemo na osvjetljavanje hodnika zidina ne bi li posjete navečer produžili za pola sata, sat tako da turisti mogu ulaziti dok se vidi. Dobiti sat više značilo bi možda 30, 40 ili 50 tisuća posjeta više. Mislim da maksimalan broj posjetitelja ne bi trebao prelaziti 800 tisuća. Sve preko toga bilo bi kontraproduktivno – zaključuje Kapetanić.
PRIHOD 47 MILIJUNA KUNA
Društvo je u 2011. prihodovalo oko 47 milijuna, a godinu dana prije oko 48 milijuna kuna. No od tog iznosa, pojašnjava Kapetanić, Društvo za PDV izdvaja oko 9 milijuna. Dakle, Društvu ostaje 38 milijuna kuna, koje popola dijeli s Gradom Dubrovnikom.
– Dakle, od tih 38 milijuna kuna koje ostaju nakon što platimo PDV, 19 milijuna ide u gradski proračun, a Društvu ostaje drugih 19 milijuna. Od tih 19 milijuna trebamo financirati sve troškove. Društvo ima preko 30 zaposlenih. Oko 6,5 milijuna kuna izdvajamo na troškove te nam ostaje 12 milijuna kuna za obnovu spomenika. Stoga nije 47 milijuna, kako se misli, nego 12 milijuna – naglašava Kapetanić.
Dodaje i kako su ponosni učinjenim u 2011. godini.
– I u 2010. i u 2011. potrošili smo više nego što smo prihodovali, jer smo 10-ak milijuna kuna prenijeli od prije i sad ih trošimo. Njih će vjerojatno nestati u ovoj godini, te ćemo biti na nuli – mišljenja je Kapetanić ističući tri ključna projekta obnove koje je Društvo završilo u 2011. godini. Riječ je o obnovi Crkve svetoga Vlaha na Gorici koja je otvorena početkom godine, uređenju Posata, te kule Gornji ugao.
TRI KLJUČNA PROJEKTA
– Sve su to dugogodišnje obnove. Crkva Sv. Vlaha je kompletno obnovljena. Na uređenje Posata, između Revelina i Arcimona, potrošeno je oko 4,5 milijuna kuna, a planiralo se preko 5. Upustili smo se u posao koji nismo očekivali, a radi se o obnovi kompletne instalacije i energetske opskrbe Grada, kanalizacije, vode, struje, telefona. Sve što postoji tuda ide, a bilo je u lošem stanju.
Dakle, dosta smo učinili za komunalnu infrastrukturu i taj dio sada je jedan od najuređenijih. Uređena su oba dva mosta, hodna površina, skinut je asfalt sve do Straduna. Obnovili smo i temelje torete Svetog Luke. Što se tiče kule Gornji ugao, nakon višegodišnjeg rada, nakon što je Grad Dubrovnik obnovio igralište, mi smo u kuli prezentirali peći za lijevanje metala i topova iz druge polovine 16. i početka 17. stoljeća. Bio je to skup projekt vrijedan oko 12 milijuna kuna.
Ostaje nam još njena prezentacija. U travnju ili svibnju planiramo kulu Gornji ugao otvoriti svakodnevno, sa jednim kustosom u dogovoru s Dubrovačkim muzejima. Zasada će se u nju ulaziti preko igrališta, ali plan nam je da se u nju ulazi kroz Minčetu, a da se izlazi na Pilama, no tu moramo obaviti još neke radove – ističe Niko Kapetanić.
U planu je i izgradnja sanitarnog čvora ispred ulaza u igralište na Pelinama i to u betonskoj gustjerni. Premda su u početku namjeravali sanitarni čvor, svlačionice i mjesto za osvježenje smjestiti u kulu Gornji ugao. Naime, nakon što je u njoj napravljen mali muzej, to je nezgodno.
-To bi bio sanitarni servis za igralište, a mi bi kulu držali zatvorenu, a samo bi u jednom dijelu dana turisti ulazili preko igrališta, dok ne napravimo ulaz iza, iz predziđa – objašnjava.
Također naglašava kako Društvo svake godine ulaže između milijuna i dva milijuna za obnovu Crkve svetoga Vlaha. U 2011. u nju je uloženo oko 2, 5 milijuna kuna, a Društvo je financiralo i postavljanje Murano stakla na Kneževom dvoru.
STIŽU VRATA OD SPONZE – OTVARA SE KULA SOKO
– U travnju očekujemo povratak vrata od Sponze nakon više od godinu dana, a Društvo će snositi trošak od oko milijun kuna – zaključuje Kapetanić.
Prošle godine započete su i obnove na okolnim područjima.
– Intenzivirali smo radove na kuli Soko i očekujemo u lipnju otvaranje Sokol grada za posjete turista. Društvo je kulu kupilo 60-tih godina od Crkve i tada je još počela obnova. U Župi smo obnovili Crkvu svetoga Ivana u Platu, u Topolome Crkvu svetoga Stjepana. Riječ je o sjevernim crkvicama koje nema tko obnovit, a memorije su mjesta i ne treba ih prepustiti nestanku. Što se tiče stonskih zidina, pustili smo u funkciju kulu Barabanata, u Arcimunu otvorili suvenirnicu i video zid te omogućili lakši prolaz Velikim zidom. Počeli smo s naplatom ulaznica, zaposleno je 8 ljudi.
U 2011. zabilježili smo 30 tisuća prodanih karata, a godinu prije 25 tisuća. Cijena karata je 30 kuna, a za djecu i grupe 20 kuna. Dakle, zarađen je iznos od oko 700 tisuća kuna što nam je dovoljno za plaće. Očekujemo da bi uz još nekoliko godina ulaganja, stonske zidine mogle same sebe održavati – zaključuje Kapetanić.
Tura razgledanja predziđa
Od brojnih projekata u 2012. godini, izdvojit ćemo samo one na području Dubrovnika. Počela je obnova Kule svete Katarine na Pelinama kojoj je prijetilo kompletno urušavanje, a za obnovu Društvo je izdvojilo oko 2 milijuna kuna. U njoj se namjerava urediti galerija ili pak suvenirnica, nakon što se izvede njeno statičko učvršćenje i injektiranje zidova. Započeta je i obnova ostataka kule od Pila. Ta kula ima tri etaže, a u donjoj Društvo namjerava slijedeće sezone započeti s naplatom ulaznica.
– Obnova kule od Pila iznosi oko 2 milijuna kuna. Naime, nezgodna nam je prodaja karata u Klarisama, a prodaja suvenira na štandovima – barkama, vizualno ometa ulaz na zidine. Uz zadržavanje postojećeg mjesta za naplatu ulaznica, od ove sezone ćemo vidjeti kako funkcionira prodaja karata u prizemlju Kule od Pila. Na katu ćemo urediti sanitarni čvor za zaposlenike i opremu za održavanje zidina, a na 3. etaži eventualno bi uveli nekakvu prodaju. – ističe Kapetanić.
Treći veliki zahvat u Gradu je uređenje predziđa od mosta na Pilama do kule Puncjele, koji se pod zubom vremena nagnuo.
– Razmišljali smo o razgradnji i ponovnoj izgradnji, što je uobičajeno u svijetu, no od toga smo odustali. Zid neće biti rušen, već će biti učvršćen zategama, ali će ostati nakrivljen. Što je najvažnije neće se razgrađivati ni postojeća stražarska kula. Računamo da će sva tri objekta biti završena do sezone ili kraja godine, a na njih ćemo uložiti do 6 milijuna kuna – zaključuje, dodavši kako se planira i uređenju rupa na Svetom Andriji.
– Naša ideja, nakon što smo otkupili dio površine, a dio pripada čestici zidina pa njima upravljamo, jest uređenje arheološkog parka. Dobili smo suglasnost od grada za istočni dio koji je u njihovom vlasništvu te za zapadni dio koji je u vlasništvu Doma Domus Christi. Za koji mjesec krećemo sa raščišćavanjem i daljnjim arheološkim istraživanjima, a nakon toga i uređenjem arheološkog parka koji bi imao ulaz iz Grada, ali i sa zidina i mislimo ga uključiti u turu otvaranja predziđa za turističke posjete.
Sjeverno predziđe smo očistili i prezentirali, kula Gornji ugao uključena je u taj dio, kao i Bokar. Krenuli smo u njegovo čišćenje i desalinizaciju, kao i uređenje pristupa. Na svim mjestima smo krenuti u radove i realno je reći da ćemo u tri godine privest svrsi i otvoriti ovu turu razgledanja predziđa.