U jeku vraćanja zgrade TIC-a vlasnicima iz Trebinja, priča koji je DuList pokrenuo i pratio do samog kraja, bavili smo se sadašnjošću i mogućom budućnošću ove zgrade. No, povijest ove važne lokacije itekako je važna, a njoj piše znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Rina Kralj-Brassard.
U njenom izvornom znanstvenom radu ‘Pozornice milosrđa: smještaj zgrada dubrovačkog nahodišta (1432-1927)’, saznat ćemo tako kako je atraktivna lokacija, naslonjena na sami ulaz u staru gradsku jezgru, nekada bila – mjesto milosrđa.
– Na temelju odluka vijeća, poslovnih knjiga Hospitala milosrđa, kupoprodajnih ugovora i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku i Uredu za katastar utvrđuje se lokacija zgrada u kojima je djelovalo dubrovačko nahodište od osnutka do ukinuća. Prati se slijed vlasništva i različite prenamjene posljednje samostalne zgrade nahodišta na Pilama. Promjene lokacija nahodišnih zgrada povezuju se s razvojem urbane matrice Dubrovnika – naglasit će u svom radu autorica.
Dubrovačko nahodište djelovao je u više zgrada na različitim lokacijama, od kojih su neke neprijeporne dok za druge još postoje otvorena pitanja. To se osobito odnosi na smještaj nahodišta u predgrađu Pile, zapisat će dalje autorica. Donosimo i jedan zanimljiv ulomak iz autoričina rada, a vas pozivamo da svakako na ovom linku iščitate ovaj zanimljiv komadić povijesti našeg Grada.
Indicije o točnoj lokaciji zadnje zgrade nahodišta na Pilama mogu se iščitati iz svjedočanstava suvremenika. Car Franjo I. zapisao je u svoj dnevnik: ‘Kad se izađe (iz Grada) pred vrata (od Pila) nailazi se na dvokatnicu nasuprot kojoj je, lijevo, tvrđava Lovrijenac.’
U pripovijesti Đinevrija, vodeći ‘štioca’ u Pile, Mato Vodopić, dubrovački biskup i suvremenik rada nahodišta, zaustavlja se prije silaska niz ulicu pokraj Brsalja: ‘Nu prije neg’ uđemo u ulicu, pitaš me što je ona kuća ondje na desno? – Ona kuća, kako vidiš ju, neugledna je, ali je znatna; skini joj klobuk er je jedna od najstarijeh kuća take vrste u Evropi: kuća milostinje, u kojoj shranjuju se nevina dječica, plod sramotna porođenja, što ona koja ga je na svijet vrgla, il’odmeče ga, il’ ne smije da se oda.’
Inače, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dana 29. prosinca presudilo je da se odbija tužbeni zahtjevi tužitelja, Grada Dubrovnika, koji je kao tužitelj tvrdio da predmetna nekretnina nije mogla biti predmet naturalnog povrata i to iz razloga što je na istoj provedena opsežna i temeljita rekonstrukcija i sanacija do te mjere da ta nekretnina predstavlja ‘novu stvar’. Kužća je odlukom vraćena obitelji Drašković. O povijesti ovog slučaja više možete čitati u našim vezanim vijestima.