Muškarci su tijekom, a i prije 19. stoljeća, smatrali da je ženski mozak manji od njihovog te kada bi žene radile da bi se činile manje ženstvenima. Ovo je samo jedna od zanimljivosti koja se mogla čuti u petak na predavanju ‘Žene i obrazovanje – nekad i sad’ kojim se obilježila 115. godišnjica Međunarodnog dana žena.
Predavanje su održale prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž i dr. sc. Daria Vučijević u Malom amfiteatru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.
– Otvaranje ženskog pitanja u javnosti su, 1871. godine, započele učiteljice koje su sudjelovale u pisanju znanstvenih članaka i stručnih radova. Neke od najistaknutijih figura su bile Marija Fabković, Marija Jambrišak i Dragojla Jarnević – istaknula je dr. sc. Vučijević.
Prva učiteljska škola za žene u Hrvatskoj je bila Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica Svetog Vinka u Zagrebu 1848. godine, a u Dubrovniku je započelo Tečajem za učiteljice u sastavu Privatne osnovne škole Službenica milosrđa u samostanu na Pilama 1860. godine. Srednjoškolsko obrazovanje u Dubrovniku je započelo krajem 19. stoljeća za zvanje učiteljice. U početku razvijanja ženske učiteljske nastave, ona se odvijala u učiteljskim kućama dok nije izgrađena zgrada na adresi Don Frana Bulića koja danas služi kao ustanova visokog obrazovanja.
Zanimljivo je da je 1888. u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji donesen zakon da se žene ne smiju udavati ako žele biti učiteljice.
‘Uda li se koja učiteljica, smatrat će se, da se je dobrovoljno službe odrekla, no koja služi preko 5 godina, dobiva odpravninu u iznosu od jednogodišnje plaće’, pisalo je u članku zakona.
– To je ublaženo s novim zakonom iz 1914. godine kada su se žene mogle udati za učitelje što je bilo prije samo 110 godina. 1918. godine je članak stavljen izvan snage, ali zbog toga što je pala Austro-Ugarska monarhija, a ne jer su im htjeli dopustiti. A 1926. godine je uvedena obveza da učiteljice traže od Ministarstva prosvjete dopuštenje za udaju ako se ne udaju za učitelje – nasmijala je prisutne ovim činjenicama dr. sc. Vučijević.
Međuratno razdoblje omogućilo je da se prve djevojke upišu u gimnaziju u Dubrovniku te su žene krenule na sveučilišta, najčešće se u oba slučaja radilo o ženama iz visokog sloja društva. Nakon Prvog svjetskog rata, postojalo je 5 do 7 posto studentica u Hrvatskoj, a do 1939. godine 23 posto studentica.
– Za sve su najviše zahvalne učiteljice koje su se uključivale u javni život i ostvarivale prihode za svoje uzdržavanje te su bile dobar primjer kako žene mogu prevladati društveno nametnuta ograničenja – navela je dr. sc. Vučijević.
Nakon nje, predavanje je preuzela dr. sc. Vrdoljak Raguž koja je prisutne upoznala s činjenicama iz današnjeg doba o položaju žena u obrazovanju te se osvrnula i na znanost. Podsjetila je da je najmlađi laureat Nobelove nagrade Malala Yousafzai koja je osvojila tu nagradu sa 17 godina, 2014. godine.
– Ako usporedimo koliko je dobitnika Nobelove nagrade, a koliko žena, ti nam podaci pokazuju da je riječ o malom postotku od svega 6,53 posto. Međutim, ono što je zanimljivo je usporediti što je bilo u prošlom stoljeću, a što danas. Mi smo u 20. stoljeću imali svega 30 žena dobitnica Nobelove nagrade, da bi u ove 23 godine 21. stoljeća imali 35 žena koje su dobitnice Nobelove nagrade. To nam je pokazatelj da se događa određeni pomak i to u najvažnijim istraživanjima koje doprinose promijeni svijeta u različitim područjima znanosti – objasnila je dr. sc. Vrdoljak Raguž.
Podijelila je da je jedini znanstvenik koji je osvojio Nobelovu nagradu u dva područja znanosti, upravo žena. Što se tiče žena u ekonomiji, rekla je da su dvije podijelile nagrade s muškarcima, a da je znanstvenica iz područja ekonomije Claudia Goldin, prošle godine bila jedina žena koja je samostalno osvojila Nobelovu nagradu za ekonomiju i to za svoj rad na istraživanju nejednakosti plaća između žena i muškaraca. U 2023. godini se pokazao pomak u smislu da su četiri od šest kategorija za Nobelovu nagradu osvojile žene.
Isto tako, iskazala je dominaciju žena u određenim područjima i istaknula da je velika većina osoba koje rade u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju žene. A što se tiče visokog obrazovanja, prema najnovijim podacima, još uvijek ima mjesta za napredak u upravi jer imamo 21 dekanicu u usporedbi sa 62 dekana. Hrvatska tako ima jednu rektoricu i to na Sveučilištu u Rijeci kojoj mandat ističe iduće godine.
Sveučilište u Dubrovniku se pak može pohvaliti činjenicom da na tri od šest odjela ima pročelnice tako da gotovo polovinu Senata čine žene.
Zanimljivo je pak da je veći omjer studentica od studenata. U omjeru diplomiranih studenata po spolu, 60,8 posto studentica je diplomiralo 2022. godine u sustavu visokog obrazovanja. Ipak, djevojke još uvijek najmanje upisuju tehničke znanosti, ali i to se polako mijenja.
Predavanje je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Udrugom poslovnih žena KRUG Dubrovnik. Predavanju su nazočili predstavnici Županije, osnovnih i srednjih škola te studenti Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.