Kako je vaše dijete prošlo na državnoj maturi? To znate vi, no ne i šira javnost. Naime, Ministarstvo ne objavljuje detaljne podatke o rezultatima državne mature po školama, tako da komparacija, zapravo, ne postoji, a vi ne možete usporediti prosjeke, statistiku, iste strukovne škole na hrvatskoj razini…
Dakle, sredinom srpnja ove godine objavljeni su rezultati državne mature, ljetnog roka, za školsku godinu 2017./2018. Tim povodom, ali i kroz razgovore s našim maturantima, sinula je ideja provjeriti kako oni ‘stoje’ na ovom zahtjevnom životnom i obrazovnom zadatku i kud bi ih život, odnosno odluka o daljnjem obrazovanju, dalje mogli odvesti. Zanimalo nas je nekoliko pitanja, od toga koliko je ukupno maturanata ove školske godine, po smjerovima, potom koliko ih je izašlo na državnu maturu u ljetnom roku, koliko ih je upisalo prvi izbor fakulteta i gdje, koliko ih je palo maturu u prvom roku, i u kojem predmetu su ostvareni najniži, odnosno najviši rezultati. Zanimale su nas i razine hrvatskog jezika, matematike, engleskog jezika… A odgovor kojeg smo dobili poprilično nas je iznenadio – i to ne zbog rezultata, o kojima ćemo nešto kasnije napisati više riječi, već o zanimljivoj ‘stavci’ hrvatskog školstva.
Pola detaljno odgovorilo, pola ništa
Dakle, od devet dubrovačkih srednjih škola – i strukovnih i nestrukovnih – odgovore smo dobili, manje više odmah, od polovice njih. No, ona druga polovica potaknula je zapravo ovu temu, jer od njih stiže manje više sličan odgovor: ‘Nismo u mogućnosti odgovoriti na vaša pitanja, jer smo potpisali izjavu o tajnosti podataka. Za tražene podatke možete se obratiti Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja koje provodi državnu maturu.’ I nikakav problem nije obratiti se NCVVO-u za podatke, što smo i u činili, da s druge strane nismo dobili odgovor koji otprilike glasi: ‘Ako postoje škole koje su vam dale te podatke, one su prekršile zakon.’ Ali – zašto, zapravo? Vrijeme je za analizu rezultata. Kako naše srednje škole ne bi snosile posljedice zbog ustupanja podataka, nismo ih imenovali. No, uzmimo jednu nestrukovnu školu s iznimnim, vrlo pohvalnim rezultatima.
Pohvalili se i prekršili zakon
-Ukupno je bilo 18 maturanta. Svi su izašli na maturu u ljetnom roku. 17 ih je upisalo prvi izbor fakulteta, bilo inozemno, bilo u Zagrebu, ali i u Splitu, Zadru i Dubrovniku – odgovorili su nam iz ove visoko cijenjene škole, čiji učenici uskoro kreću na širok spektar različitih falultetskih smjerova. U ovoj školi ostvareni su, odgovorili su nam na naš upit, iznimni rezultati u predmetima za koje smo zatražili podatke, a i jesenji rok bio je zadovoljavajuć. I zbog čega su oni prekršili zakon? Zbog kompetitivnosti škola istih zanimanja ili struke ili nestrukovnih škola iz cijele Hrvatske, odgovor je iz NCCVOa. Naime, ono što se jedino smije objaviti kao javni podatak su, rekli su nam, rezultati na državnoj i županijskoj razini, nikako ovako detaljno, a do zaključenja ovog tiskanog izdanja DuLista od NCCVO-a nismo dobili zatražene rezultate, one županijske. Druga nestrukovna, a visoko cijenjena škola pozvala se na tajnost podataka.
Najbolje strukovne škole – ili ne?
Sljedeći primjer kojeg ćemo uzeti je komparacija dvije ponajbolje srednje strukovne škole. Naravno, ne želeći uvesti škole u probleme zbog kompletnih objavljenih rezultata koje su nam poslali, a nisu smjeli, nećemo iznijeti detalje. Dakle – nerijetko se događa da roditelji, u razgovoru s djecom koja planiraju upisati jednu od ove dvije srednje škole, djetetu prepuste odluku, a ono bira logikom prijateljstava, zanimljivosti strukovnih predmeta i (ne) lakoćom gradiva. No, ono što roditelji, a ni budući srednjoškolci, ne znaju jest da je škola koja djeluje perspektivno zapravo ima poražavajuće rezultate na državnoj maturi. Budite iskreni – biste li dijete upisali u školu u kojoj više od deset posto učenika uopće ne izlazi na maturu u ljetnom roku, a od više od šezdeset đaka njih tek nešto više od deset upisuje prvi izbor fakulteta? Druga srednja strukovna škola, već desetljećima ‘pandan’ spomenutoj, ima gotovo duplo više maturanata, svakako njih više od stotinu, u tri četverogodišnja smjera. Zanimljiva brojka – njih 99 izašlo je u ljetnom roku, a 64 upisalo prvi izbor fakulteta. Izvrsni rezultati, no i iz ove škole prekršili su zakon šaljući nam detaljne podatke.
Sljedeće dvije škole koje ćemo uzeti u obzir one su s relativno malim brojem maturanata. Iz jedne su nam kratko odgovorili pozivajući se na tajnost podataka, dok su iz druge velikodušno ustupili podatak kako je od 18 maturanata njih 13 pristupilo ljetnom roku državne mature, upis na prvi izbor fakulteta ostvarilo njih sedam, a u jesenskom roku prvi izbor tri učenika, čime su zadovoljni, kao i rezultatima iz pojedinačnih predmeta. Također, jedna dubrovačka srednja škola do zaključivanja ovog teksta uopće nam nije odgovorila na upit. Potpisivanje izjave o tajnosti podataka potpuno je pravo škole, Vlade, resornog Ministarstva. Ipak, za kraj ćemo se zapitati jednu stvar – kako će to utjecati na odluke roditelja i malodobne djece na pragu odluke o svom budućem zanimanju? S druge strane, pri upisima na sve fakultete rang liste s podacima te bodovnim rezultatima su objavljene odmah po upisima. Čemu onda skrivanje podataka, pa makar i prosjeka, rezultata državne mature? Takav podatak itekako može utjecati na odluku o srednjoj školi. Uostalom, zašto roditelji ne bi imali pravo procijeniti kvalitetu škola… Zabrana javne objave koje škole imaju dobre, a koje loše rezultate, povlači za sobom pitanje šaljemo li nesvjesno djecu u škole lošijih rezultata?