Iako je sredinom prosinca prošle godine najavljeno kako će se na proljeće (ove godine) postaviti rampa u Zagrebačkoj ulici, Dubrovčani se ni nakon šest mjeseci nisu počeli navikavati na još jednu iz arsenala ideja gradonačelnika Andra Vlahušića. Jer rampe, naime, nema.
Podsjetimo, sredinom prosinca 2015. godine gradonačelnik Vlahušić dubrovačkoj je javnosti predstavio rješenje zatvaranja Zagrebačke ulice radi uspostavljanja posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Tada je najavio i tzv. nultu fazu ili predfazu, za koju se doduše kasnije uspostavilo (kako su nam rekli gradski vijećnici koji su nazočili sastanku) kako ju je sam gradonačelnik izmislio mimo znanja prometnih stručnjaka.
U toj predfazi trebala se već na proljeće ove godine ugraditi oprema i ostaviti nekoliko mjeseci za ‘navikavanje’. No, negdje je očito zapelo jer je proljeće davno iza nas. Sad je pitanje hoće li uz toliko kašnjenja i dobiti nultu fazu za privikavanje ili će nas ‘Zagrebačka iznenaditi’.
Simulacija će sve razjasniti?
Druga faza, predstavljeno je tada, trebala je obuhvaćati naplatu ulaska po cijeni jednog sata parkiranja, kao i klasična naplata parkiranja. U drugoj fazi slijedilo bi bilježenje ulaska i izlaska iz zone, a parkirna mjesta dobila bi senzore (iako je to nedavno najavljeno već za ovu jesen), a u trećoj fazi slijedi satelitsko pozicioniranje i naplata prema kretanju i vremenu boravka u zoni.
Kako sada stvari stoje, rampu ćemo ugledati tijekom jeseni ili zime koja je pred nama, no o ‘nultoj fazi’ ili fazi navikavanja gradonačelnik Vlahušić na posljednjoj konferenciji za novinare na ovu temu nije više govorio. Tek je istaknuo kako se raspisivanje natječaja očekuje tijekom rujna, završena je studija Fakulteta prometnih znanosti, a ono što se još čeka jest Promelova prometna simulacija, putem koje bi svi trebali vidjeti što znači to prometno rješenje.
I dok javnost ne vidi konačno tehničko rješenje zabrane prometovanja Zagrebačkom, ali i okretanje smjera Volantinom ulicom koja će, osim ulaza u garažu služiti i kao izlaz za sve one koji su zalutali u Zagrebačku ili ne žele platiti prolaz, mnogi se pitaju na koji će se način regulirati promet građanima s dubrovačkim registracijskim oznakama. Prolaz za Dubrovčane bit će slobodan, bez propusnica, poručeno nam je iz Gradske uprave.
No ovdje ipak spomenimo kako se još u prosincu 2015. godine spominjao prolaz putem ENC uređaja, što je ipak svojevrsna propusnica kojom će se građani registrirati kod dolaska na rampu. Zvalo se to propusnica ili ENC uređaj ne možemo ne zapitati se tko će te uređaje platiti, građani ili će im ih regalati Grad Dubrovnik? S druge strane, cijela poanta priče oko Zagrebačke ulice, njenog zatvaranja i postavljanja rampe leži u ograničavanju prometovanja turističkim autobusima prema Pilama. Njima će se ubuduće prolaz Zagrebačkom naplaćivati 1500 kuna, a svima onima koji kupe neku od ulaznica za Zidine, Muzeje i Lokrum, prolaz će biti besplatan. Objasnio je tako nedavno Vlahušić.
Tri trake za prolaz
No, u cijeloj ovoj priči još je jedna nedoumica, o kojoj smo također već ranije pisali, a riječ je o prometu Volantinom ulicom koja okreće smjer i služit će kao ‘okretište’ za sve one koji zalutaju prema Zagrebačkoj ili ne žele platiti prolaz te kao izlaz iz javne garaže. Riječ je, naime, o izuzetno uskoj ulici koja je i danas ‘zatrpana’ vozilima te nema dovoljnu širinu za postati ulicom s tolikim opterećenje. Osim ako se neće zadirati u okolne objekte, no o tome će se znati više kad se predstavi tehničko rješenje projekta.
I dok se čeka konačno rješenje budućeg prometovanja preko Zagrebačke ulice i kroz Volantinu ulicu prisjetimo se kako bi to, barem prema iznesenom prijedlogu iz prosinca 2015., trebalo izgledati.
– Vodili smo se idejom održivog prometnog sustava u kojem su na prvom mjestu pješaci, potom bicikli pa autobusi te na kraju osobna vozila. Možda zbog reljefa bicikl nije najbolje rješenje za Dubrovnik, ali jesu električni bicikli. Cilj novog sustava jest destimulirati promet prometnicama oko povijesne jezgre, Zagrebačkom, Iza Grada, Ulicom branitelja Dubrovnika, kako bi se postigla zaštita UNESCO-ove baštine, smanjile prometne gužve, samim tim uštedjelo na vremenu i gorivu i ispušnim plinovima, te na koncu kako bi se prostor dao ljudima, a ne vozilima. Kao alternativu nudimo javni prijevoz i pješačenje, s tim da Dubrovnik ima dobre preduvjete za eskalatore – istaknuo je u prosincu dr. sc. Marko Šoštarić, stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti objašnjavajući razloge uvođenja novog sustava regulacije ulaska u kontaktnu zonu povijesne jezgre.
U Zagrebačkoj su, kraj javne garaže, planirane tri trake. Lijeva će biti namijenjena vozilima stalnih korisnika s reguliranim statusom (uključujući javni gradski prijevoz), središnja za vozila koja tek trebaju regulirati svoj status, dok će desna traka voditi prema garaži, ali i kao smjer za povratak na križanje Zagrebačke i Vladimira Nazora za sve koji ne budu htjeli ili mogli proći u Zagrebačku.
Kroz lijevu traku bez zaustavljanja će se prolaziti po principu ENC uređaja ili prepoznavanja registracijske oznake, a Šoštarić je naglasio kako Gradu ostaje odluka o mogućem uvođenju tarifiranja po danu, noći ili u vremenu najvećih gužvi. Središnju traku koristit će tzv. povremeni korisnici: turisti, izletnici i turistički autobusi. Njima će se ostaviti mogućnost da se pretplate na prolazak. Što se tiče autobusa koji će prevoziti putnike s cruisera, svi će biti stacionirani na parkiralištu na Batahovini, odakle će dobiti ‘zeleno svjetlo’ da im je osigurano mjesto zaustavljanja na Pilama, što nadalje znači da će bez problema proći rampu u Zagrebačkoj i stupiće na Pilama.
-Putnici s cruisera će morati ići javnim prijevozom ili pješke. Samo u Dubrovniku vas pred brodom dočekaju taksisti i autobusi. Očekujem dolazak Ubera, što bi trebalo dodatno spustiti cijenu taksija, a i sami taksisti neće se moći ‘gužvati’ na Pilama, već čekati slobodno mjesto – nadovezao se tada gradonačelnik Andro Vlahušić.
No, mnogi građani smatraju kako će, usprkos postojanju tri prometne trake, često dolaziti do zastoja jer tko garantira da će izletnici i turisti iz prve ‘pogoditi’ traku koja njima treba. Ni sad se baš ne snalaze na našim cestama pa smo često svjedoci kako se prestrojavaju u zadnji tren čime stvaraju gužve i probleme u prometu. Za nadati se kako će simulacija prometa koja se uskoro očekuje dati odgovore na brojne nedoumice koje su se pojavile s prvim predstavljanjem ovog projekta, a čija nas realizacija (vjerojatno bez nulte faze) očekuje već ove zime.