HNS Dubrovačko-neretvanske županije u srijedu održao je konferenciju za medije na temu ‘Kreativne industrije i potencijal Dubrovnika’ na kojoj je nešto više o ovom fenomenu govorila Ivana Nikolić Popović predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, ujedno nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a.
– Kreativne industrije su budućnost svijeta i Hrvatske. Iznimno je važno to razumjeti, izmisliti načine financiranja i dati im prostor da djeluju. Svjesni smo koliko su one utjecale na turizam Dubrovnika posebice kad se ovdje svako nekoliko snima neki film. Nužno je prepoznati ljude i tvrtke koji mogu sudjelovati. Mi smo projektom ‘Kreativni gradovi’ radili kreativno mapiranje čitave Hrvatske kako bi pomogli građanima identificirati potencijal kojeg je potrebno razvijati. Kad govorimo o ulaganju u kreativne industrije Hrvatska je, nažalost, na izuzetno niskim granama jer nemamo razumijevanje u njeno funkcioniranje. Naime, riječ je o rizičnim ulaganjima jer osnivači ne mogu dati kolaterale. Zato ćemo u mjesecu svibnju organizirati konferenciju na kojoj ćemo educirati naše financijske institucije o tome – rekla je, među ostalim, Nikolić Popović.
HNS je prepoznao važnost ovog sektora koji ima najbrži rast na svjetskom gospodarskom tržištu i samim time ga stavio na ključne ciljeve za koje će se zalagati u idućem sazivu Europskog parlamenta, poručila je ovom prilikom predsjednica podružnice Dubrovnik Nataša Gabričević:
– HNS je još prije mjesec dana predstavio projekt ‘Osjetite povijest’, no on nije izazvao interes kod gradske vlasti što me žalosti. Ovo je jedan od načina da se osvijeste građani, ali i oni koje vode grad. Dubrovnik ima predispozicije biti lider u razvoju kreativnih industrija u Hrvatskoj. Prvo je nužno da lokalna zajednica shvati što je kreativcima potrebno, kada pokreću posao olakšati im put kroz birokraciju, osigurati prostore za rad i djelovanje jer, znamo, da je to blizak problem svih naših udruga, malih obrta i poduzetnika. U našoj Županiji ima više od sedam tisuća aktivnih trgovačkih društava, preko 3 i po tisuće obrta, 364 udruga koje upravo djeluju na polju kulture i umjetnosti. Mislim da su za sve što sami pokušavaju napraviti zaslužili potporu nadležnih – zaključila je Gabričević.
Inače, zanimljivo je spomenuti kako je po BDPu hrvatska kreativna i kulturna industrija u Europi pozicionirana odmah iza prve Velike Britanije. U kreativnim industrijama u RH zaposleno je 9, 9 posto, odnosno 124 304 osobe, a zarada na ovom polju u 2013. godini iznosila je 15 milijardi kuna.