Nakon što nije došao na red krajem godine, konačni Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline naći će se na 12. sjednici Hrvatskoga sabora koja počinje 22. siječnja i to kao 48 točka dnevnog reda.
Kako se predlaže, mijenja se naziv Zakona u “Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika”. Također briše se riječ: “ugrožena” a riječi: “ugrožena spomenička cjelina” zamjenjuju se riječima: “spomenička cjelina”.
Prema prijedlogu Zakona, Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku gradske zidine odnosno sve nekretnine dubrovačkog fortifikacijskog sustava koje koristi i kojima upravlja, a koje nekretnine su u vlasništvu Grada Dubrovnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom.
– Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine ne preda u posjed Gradu Dubrovniku nekretnine iz stavka 4. ovoga članka u propisanom roku, Grad Dubrovnik zatražit će od javnog bilježnika da pozove Društvo prijatelja dubrovačke starine na predaju posjeda. Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine i po pozivu javnog bilježnika ne preda posjed nekretnina, javni bilježnik će sastaviti zapisnik u formi javnobilježničkog akta u kojem će utvrditi da je Društvo prijatelja dubrovačke starine pozvano na predaju posjeda gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava sukladno ovome Zakonu, te da je odbilo predati njihov posjed Gradu Dubrovniku. Zapisnik sastavljen po javnom bilježniku iz stavka 5. ovoga članka je ovršna isprava u smislu propisa kojim se uređuje ovrha. Na temelju zapisnika iz stavka 5. ovoga članka Grad Dubrovnik zatražit će pred nadležnim sudom protiv Društva prijatelja dubrovačke starine ovrhu radi predaje u posjed gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka – ističe se u prijedlogu te se dalje navodi kako jeDruštvo prijatelja dubrovačke starine dužno predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu gradskih zidina odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka, a koja još nisu utrošena u tu svrhu, a sve to u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Kako se predlaže novim Zakonom programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda. Navodi se kako su osnivači Zavoda Grad Dubrovnik s udjelom od 55%, Republika Hrvatska s udjelom od 35% i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10%.
Upravno vijeće Zavoda činit će predsjednik i šest članova. Predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava gradonačelnik Grada Dubrovnika, dva člana imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, te po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika. Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava predstavničko tijelo Grada Dubrovnika, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za kulturu, a nakon pribavljenog mišljenja župana Dubrovačko-neretvanske županije.
Zavod bi trebao imati Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika. U Stručno-savjetodavno povjerenstvo Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednoga predstavnika imenuju središnja tijela državne uprave nadležna za kulturu, zaštitu okoliša i prirode, graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera graditeljstva, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Također se navodi da će Grad Dubrovnik, Republika Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravati u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela plaće i materijalna sredstva potrebna za rad Zavoda. Za programe zaštite spomenika kulture sredstva osigurava Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini najviše do 50% neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina.
Ostali će osnivači osigurati sredstva za rad Zavoda i obavljanje njegove djelatnosti ako sredstva koja Grad Dubrovnik osigurava po osnovi prodaje ulaznica značajno podbace iz objektivnih razloga na koje se nije moglo utjecati.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik, te prestaju sva prava trećih osoba koje su koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama.
Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona bez pravnog učinka i ništetni su svi pravni poslovi sklopljeni u svrhu upravljanja, korištenja ili gospodarenja dubrovačkim gradskim zidinama.
Iznimno ugovori o zakupu poslovnih prostora i površina na dubrovačkim gradskim zidinama koje je sklopilo Društvo prijatelja dubrovačke starine s trećim osobama, ostaju na snazi, s tim da u pravni položaj zakupodavca stupa Grad Dubrovnik.