O utjecaju vremenskih prilika i neprilika na cvjetanje i oplodnju masline, piše stručni suradnik Maslinara, dipl. ing. Marko Vučetić, napominjući kako topli vjetar može negativno utjecati na oplodnju.
Mnogobrojni su čimbenici koji utječu na dobar urod maslina. Osim čovjeka, velik utjecaj imaju i klimatski i vremenski čimbenici (temperatura, oborina, vjetar, relativna vlaga zraka i dr.
A ove godine prema mjesečnim vremenskim prognozama tijekom travnja uzduž Jadrana se očekuju količine oborine nešto veće od prosječnih za ovaj mjesec, s time da se više kiše očekuje u Dalmaciji nego na sjevernome Jadranu. Najveća vjerojatnost je za kišni prvi i treći travanjski tjedan.
Temperatura zraka se očekuje na razini prosjeka za ovaj mjesec. Za svibanj se predviđa da će biti na razini ili malo topliji od prosjeka uz prosječne količine oborine. Ovakva predviđanja razvoja vremenskih događanja sugeriraju i početak cvjetanja maslina malo prije uobičajenih datuma nastupa te fenološke faze.
To znači da početak cvjetanja vjerojatno treba očekivati u Dalmaciji krajem travnja i početkom svibnja, a na sjevernome Jadranu krajem prvog desetodnevlja svibnja. No, posljednjih godina primijećen je sve raniji nastup ove faze pa se ne treba začuditi ako maslina požuri s cvjetanjem pogotovo na srednjodalmatinskim otocima.
KORISNA MANJA KIŠA
Općenito temperaturne prilike tijekom prosinca, siječnja i veljače te količina oborine u ožujku, travnju i svibnju, utječu na formiranje i razvoj hermafroditnih cvjetova (dvospolnih, muških i ženskih). Brojnost pojave funkcionalno-muških cvjetova varijabilna je veličina i ovisi prvenstveno o temperaturi zraka u vrijeme diferenciranja rodnih i izbojnih pupova.
Varijabilnost je najviše izražena kod Dužice, zatim kod Oblice, a manje kod Lastovke, te su razlike za pojedinu sortu od godine do godine velike.
Jedan od uzroka loše oplodnje maslina može biti kiša koja tijekom cvatnje ispire polen.
Međutim, manje količine oborine oko 5-10 mm tijekom cvatnje dobro su došle. Naime, kratkotrajna kiša i njezine male količine ne mogu omesti oprašivanje već održavaju relativnu vlagu zraka, koja je pogodna za klijanje polena i održavanje svježine tučka. Što se tiče temperature zraka smatra se da je optimalna srednja dnevna temperatura tijekom cvatnje i oplodnje oko 20ºC- 24°C.
Negativni utjecaj na oplodnju ima umjereni južni suhi vjetar koji u doba cvatnje zna puhati (suho jugo ili anticiklonalno jugo, pasijunsko jugo, palac) i nadasve suhi sjeverni vjetar (tramontana), jer isušuju plodnicu. Poznata je stara težačka izreka: Tramontana, maslina obrana!
Posebno je zanimljiva vremenska situacija bez jakog vjetra, a s iznimno niskom relativnom vlagom zraka (ne događa se često ili joj se moguće do sada nije pridavala veća važnost) iz razdoblja cvatnje maslina tijekom 2011. godine. Naime, fenološka faza početak cvjetanja započela je znatno ranije od prosječnog datuma za tu fazu.
Prema podacima s tri meteorološke postaje (Dubrovnik, Hvar i Rab) uzduž hrvatskog jadranskog maslinarskog uzgojnog područja jasno su izdvojena razdoblja s niskom relativnom vlagom zraka tijekom fenološke faze cvjetanja masline.
UČINKOVITO OROŠAVANJE
Posebno se izdvajaju dani s iznimno niskom relativnom vlagom zraka oko fenološke faze punog cvjetanja, što je zasigurno imalo utjecaja na uspješnost oplodnje i dakako na konačni urod maslina. Na kvarnerskim otocima uz nisku relativnu vlagu zraka dodatni negativni čimbenik je i visoka temperatura zraka u fazi cvjetanja što je rezultiralo i iznimno dugim razdobljem od početka cvjetanja do njegovog završetka.
Kako čovjek raznim agrotehničkim mjerama može utjecati na urod maslina tako sasvim sigurno promišljenim mjerama prvenstveno vezanim uz natapanje i orošavanje bi mogao pozitivno utjecati i na oplodnju u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što je smanjena relativna vlažnost zraka.
Svakako, najučinkovitija metoda bi bila orošavanje, ali sustavi za orošavanje se ne koriste u maslinicima iako bi i o tome trebalo razmišljati u svjetlu klimatskih promjena koje će nam sigurno donijeti sve više vremenskih situacija u kojima bi i takvi sustavi dobro došli.
Kao kakva-takva pomoć mogle bi poslužiti i veće prskalice koje se koriste za zaštitu samo bi prskanje trebalo obaviti običnom vodom u dijelu dana kada je relativna vlaga zraka najveća (tijekom jutra ili kasnije poslijepodne). Relativna vlaga zraka ima obrnuti dnevni hod od temperature zraka (najviša dnevna temperatura zraka – najniža relativna vlaga i obrnuto).