Dubrovnik u mandatu gradonačelnika Andra Vlahušića neće na Srđu, u simbolu obrane Grada, dobiti Muzej Domovinskog rata, jer, objašnjenje je samog gradonačelnika, za to nema potrebe (?!).
– Gradonačelnik neće predložiti osnivanje novog muzeja jer nema potrebe posebnu ustanovu osnivati zbog dvoje djelatnika koji na tome inzistiraju, nego će se o baštini Domovinskog rata nastaviti skrbiti Dubrovački muzeji uz podršku Grada Dubrovnika – odgovor je koji je duList na temu osnivanja Muzeja dobio od gradske uprave.
No, treba podsjetiti kako je takva inicijativa pokrenuta još u ožujku 2009. godine, dok je u tvrđavi Imperijal, koja propada na očigled svih, postavljena tek izložba (informativna, kako je nazivaju u Gradskoj upravi) kao nukleus budućeg Muzeja Domovinskog rata, kao posebne ustanove u kulturi.
Cijela ideja počela se realizirati daleke 2007. godine, kada je, kako nam je objasnila Varina Jurica Turk, voditeljica Muzeja suvremene povijesti, i voditeljica projekta Muzeja Domovinskog rata u osnutku, uz potporu i pomoć svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, uz obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja 2007. godine, dobiveno na korištenje 311 metara četvornih prizemnih prostora u tvrđavi Imperijal.
S tadašnjom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom sklopljen je ugovor o korištenju na vrijeme od deset godina. Ujedno je 19. prosinca 2007. godine, od strane Gradskog poglavarstva Grada Dubrovnika, prihvaćena koncepcija stalnog postava Muzeja Domovinskog rata u dijelu tvrđave Imperijal na Srđu.
GRAD IMA SVOJU RAČUNICU
– U međuvremenu je koncesiju nad tvrđavom dobila tvrtka „Razvoj golf d.o.o.“ na vrijeme od 30 godina, s obvezom da tvrđavu u potpunosti sanira i obnovi u skladu s konzervatorskim smjernicama, uključujući i prizemne prostore namijenjene Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik. Uz potporu Grada Dubrovnika u 2008. godini dovršena je prva faza Projekta budućeg stalnog muzejskog postava MDRD – "Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995." u tvrđavi Imperijal na Srđu – navodi Jurica Turk, podsjetivši kako je na Dan domovinske zahvalnosti te godine otvorena izložba istog naziva, autora stručne koncepcije i likovnog postava Varine Jurica Turk i Miša Đuraša s 470 izloženih eksponata.
U prilog opravdanosti osnivanja Muzeja Domovinskog rata kao posebne ustanove u kulturi svakako idu i brojke, te interes posjetitelja. Naime, u razdoblju od 5. kolovoza 2008. do danas izložbu Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995. u tvrđavi Imperijal na Srđu posjetilo je više od 130 000 individualnih posjetitelja, usprkos prometnoj i informativnoj izoliranosti (samo u 2011. bilo je 52 000).
– Takva brojnost posjetitelja i njihovi ponovljeni posjeti izložbi (uz održana stručna vodstva i satove povijesti učenicima dubrovačkih osnovnih i srednjih škola) svjedoče o iznimnom zanimanju šire javnosti za teme Domovinskog rata, te potvrđuju opravdanost osnivanja Javne ustanove „Muzej Domovinskog rata – Dubrovnik“ – navodi dalje Jurica Turk.
Brojkama se pohvalio i Grad Dubrovnik, no one se razlikuju od gore spomenutih. Grad Dubrovnik po nekoj svojoj računici iznosi pak podatak o tome kako je izložbu do danas posjetilo 80 tisuća posjetitelja, što po njima svjedoči 'o dubokoj opravdanosti ovog izložbenog projekta'. No, iste očito nisu Gradu dovoljne za posebnu ustanovu, koju ovaj Grad i njegovi branitelji zaslužuju.
MUZEJ ZAPEO U 2010.-oj
Procedura za osnivanje Muzeja Domovinskog rata je, dakle, pokrenuta u ožujku 2009. godine, kada je zaključkom tadašnjeg Poglavarstva Varina Jurica Turk zadužena da kao voditeljica Muzeja suvremene povijesti, sukladno Zakonu o muzejima, provede pripremne radnje do donošenja akta o osnivanju navedenog muzeja.
Sve planirane aktivnosti vezane uz budući Muzej su odrađene, dokumentacija je dostavljena Upravnom odjelu za kulturu Grada Dubrovnika, pročelnici Ani Hilje Čagalj u ožujku 2010., kada, novi Jurica Turk, interes Grada za ovu iznimno važnu ustanovu u kulturi zamire.
– U prilog tome govori i činjenica da se Gradsko vijeće Grada Dubrovnika nije nikada izjasnilo ni usvojilo odluku kojom bi potvrdilo potrebu i namjeru Grada za osnivanje Muzeja Domovinskog rata. Stoga, za njega nije bilo mjesta ni u dugoročnoj Strategiji razvoja muzejske djelatnosti Grada Dubrovnika, a ne spominje se ni kao mogućnost u budućnosti.
Osnivanju Muzeja nije pomogao ni sve veći interes domaće i strane javnosti, praćen značajnim povećanjem prihoda od izložbe koji će ove godine premašiti jedan milijun kuna, ali i što je još važnije, našim nastavkom sveobuhvatnog i sustavnog proučavanja Domovinskog rata – zaključuje Varina Jurica Turk.
GASI LI SE IZLOŽBA?
No, s obzirom na stav gradonačelnika ni ne čudi što muzeja nema u dugoročnoj Strategiji razvoja muzejske djelatnosti.
Ne treba zanemariti niti činjenicu kako izložba egzistira u neprimjerenim uvjetima, jer je tvrđava Imperijal kao spomenik kulture i simbol herojske obrane Grada 1991. godine – u teškom stanju.
– Bez žurne sanacije i obnove, prve jesenje kiše učinit će život i rad u tvrđavi nemogućim, tako da će dovesti u pitanje, ne samo njen fizički opstanak, već i našu muzejsku djelatnost vezanu uz toliko potrebno sustavno bavljenje Domovinskim ratom. Gubitkom ovog iznimnog prostora, a bez institucionalnog okvira za djelovanje, postojeća izložba će se ugasiti, a tvrđava će biti osuđena na potpuno propadanje i umiranje u zaboravu – mišljenja je Varina Jurica Turk.
Naša zainteresiranost, kao povjesničara i muzealaca, za tvrđavu Imperijal seže u vrijeme dok je još uvijek trajao Domovinski rat na ovom prostoru – ističe Varina Jurica Turk, dodavši kako su, vođeni idejom samih branitelja koji su već tada „vidjeli“ tvrđavu kao mjesto gdje treba sačuvati sjećanje na te dane, uporno predlagali Gradskim vlastima osnivanje Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i njegov smještaj u tim prostorima.
Tijekom protekle tri i pol godine u tvrđavu Imperijal na Srđu, navode iz Grada Dubrovnika uložen je iznos od oko 1,190 milijuna kuna. Redovito su se obavljale mjere preventivne zaštite građe, održavanje muzejske opreme i prostora.
– Tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja 2010. godine obnovljen je izložbeni prostor od 311 m², koji je devastiran tijekom zime 2009./2010. zbog prodora velikih količina vode (bojanje zidova, obnova strujnih instalacija i rasvjetnih tijela, čišćenja okoliša tvrđave, i dr.). Ujedno je financirano i postavljanje zastave Republike Hrvatske na tvrđavi Imperijal. U 2011. godini intenzivirali su se radovi na kompletnoj ponovnoj izradi cjelokupne izložbe. Nastavljeni su radovi na reorganizaciji prostora i kompletiranju novo prikupljene građe, pripremljeni su stručni tekstovi za izložbene panoe i katalog izložbe, djelomično ili potpuno su restaurirani izložbeni predmeti, izrađene su nove vitrine, putokazi i reklame izložbe. Odrađeni su poslovi na odabiru video materijala za izradu novog filma, nabavljen je novi LCD televizor, obnovljena je rasvjeta, napravljene su pregrade u prostoru, prijevodi stručnih tekstova na engleski, kao i svi ostali poslovi potrebni za ponovno stavljanje dvojezične izložbe u funkciju. Novoobnovljena izložba otvorena je 3. kolovoza 2011. godine – pohvalili su se iz gradske uprave.