Dragi štovatelji svetoga Vlaha, prilagođujući se okolnostima u kojima su se našli ne samo naš grad i biskupija nego i cijeli svijet, nastavljamo slaviti našega Parca. Pozivamo vas da, vođeni
ljubavlju i brigom prema bližnjima, ove godine Festu proslavite u svojim domovima prateći svečanu misu i procesiju u medijima. Na ovaj ćemo način pomoći liječnicima, medicinskomu osoblju i svima koji se izlažu spašavajući ljudske živote zdravlje. Neka to bude nas znak ljubavi prema svetomu Vlahu koji je i sam iscjelitelj i liječnik – glasi ulomak proglasa 1049. Feste sv. Vlaha, a kojeg je na konferenciji za medije Dubrovačke biskupije u petak pročitao novi-stari festanjul Ivica Vrlić.
Unatoč pandemiji koronavirusa, proslava blagdana zaštitnika Dubrovnika, potvrdio je rektor crkve Parca don Hrvoje Katušić, ni ove godine neće izostati, no prilagodba je neophodna. Uz nebiranje novih festanjula, a uslijed nemogućnosti, kako je izrečeno, redovitog sastajanja Bratovštine, svetkovnicima su ponovno imenovani kapetan Ivica Đurđević Tomaš i obrtnik Ivica Vrlić, lanjski predstavnici puka. Uz središnju svetkovinu kada će misu u 10 sati, 3. veljače, ispred Katedrale predvoditi msgr. Mate Uzinić, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i nadbiskup koadjutor Riječke biskupije, od 30. siječnja započinje trodnevlje kojeg će pak povesti don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač.
Na Kandeloru, 2. veljače, otvorit će se sama Festa, uobičajeno pred zbornom crkvom sv. Vlaha u 15 i 30 sati te u 17 i 30 sati slijedi svečana večernja misa u Katedrali na kojoj će biti izlaganje relikvija sv. Vlaha. Tradicionalni koncert nakon Večernje u katedrali ove će godine izostati iz epidemioloških razloga. Poslije euharistijskog slavlja na blagdan sv. Vlaha bit će procesija Gradom, ali uz ograničenja. Kako je objasnio rektor crkve Parca, nalazimo se u neobičnim vremenima, svi smo svjesni okolnosti koje pogađaju naš grad i svijet, ali važno je da kad dolazimo u Njegov hram da nikad ne gubimo nadu.
– Kad god vidimo lik sv. Vlaha onda u njemu prepoznamo tu tisućljetnu brigu svetca za naš grad. Uvijek u njemu prepoznamo da je ovaj grad prolazio kroz veće nedaće i nevolje te nikad nije posustajao i gubio nadu. Tako smo i mi u ovo moderno vrijeme pozvani da nastavimo istim stopama – ne gubimo nadu. Zato smo se danas ovdje okupili da čujemo proglas Feste sv. Vlaha i najavu crkvenog programa proslave – rekao je Katušić i naglasio kako se od kraja 2020. intenzivno radi na organizaciji.
Svi djelovi tradicije će se, ustvrdio je, dogoditi i ove godine.
– Planira se sveta misa, procesija, otvaranje Feste, tribine ususret sv. Vlahu, proslava i završetak Feste na Gorici, a kako će to sve izgledati, mi ne znamo. Same detalje koje ćemo mjere dobiti kao preporuke s razine Nacionalnog stožera civilne zaštite još nemamo. Razumljivo je da se iz tjedna u tjedan mijenjaju okolnosti – nekad se nešto popušta ili pooštrava. Ono što je važno uputiti vjernicima jest da se Festa organizira i da ćemo ove godine našeg Parca proslaviti – komentirao je rektor crkve Parca.
Velika novost ove godine je, naglasio je, što je proglas puku, a koji je inače bio poziv da dođu u Grad i pohode sv. Vlaha te mu iskažu štovanje, sada uputa da se on proslavi iz domova.
– Na Festi će biti predstavnici vjernika, naših župa, određen broj barjaka koliko nam bude dozvoljeno, ali nije vrijeme u kojem možemo dopustiti da bude gužva kao što je to uobičajeno. Ove godine će uz prijenos medija on uživo biti organiziran na web stranici www.Festa2021.hr pa vas zbilja pozivamo da se iz ljubavi prema bližnjima, što je temelj onoga što je živio sveti Vlaho, svatko od nas suzdrži od dolaska i Festu prati iz svojih domova. Nadamo se da će naš zaštitnik i Parac, kao i mnoge nedaće kroz povijest, prevladati i ovu te da će na nad našim gradom ove godine, kao i one koje nas čekaju, vjerno bditi i paziti nad građanima – zaključio je Katušić.
Festa će se završiti misom na Gorici sv. Vlaha 7. veljače te će je predslaviti fra Mihovil Žuljević-Mikas, župnik Svetog Križa u Gružu, a neće izostati ni spuštanje barjaka Parca te podizanje državne zastave.
Nije na odmet spomenuti i kako će ovogodišnja Festa obilovati popratnim sadržajima. Naime, važna tema bit će čašćenje svetačkih moći, budući da se ove godine navršava točno 300 godina od završetka izgradnje Moćnika dubrovačke katedrale. Kako pišu iz Biskupije, nakon što je u vremenu nakon Velike trešnje katedrala građena i 1713. godine napokon dovršena, sedam godina kasnije u katedrali je dovršena i posebna kapelica – Moćnik. U nju su upravo na blagdan sv. Vlaha 1721. godine svečanom procesijom vraćene svetačke relikvije spašene iz ruševina stare romaničke katedrale srušene u potresu koje su se preko 40 godina čuvale u kapitulu dominikanskoga samostana.
Bogato urešeni Moćnik katedrale važan je spomenik kršćanske duhovnosti starih Dubrovčana, ali i remek-djelo barokne umjetnosti u Hrvatskoj. Na njegovome uređenju radili su talijanski i domaći majstori (drvorezbari, klesari, pozlatari, kipari i slikari), među kojima i slikar Petar Matejević i arhitekt Marino Gropelli (projektant nove barokne crkve sv. Vlaha) dok je ikonografski program osmislio dubrovački isusovac o. Bernard Zuzorić.
Već uobičajeno četvrtcima u siječnju održat će se tribine ‘U susret Svetome Vlahu’ i to 21. siječnja predavanje će održati dr. sc. Vinicije Lupis s Instituta ‘Ivo Pilar’ na temu nastanka dubrovačkoga Moćnika i njegove slojevitosti, a 28. siječnja dr. sc. Daniel Premerl s Instituta za povijest umjetnosti o nastanku i umjetničkome uređenju sadašnjega baroknoga Moćnika. Oba predavanja bit će održana bez publike, ali uz izravan prijenos preko mrežne stranice www.festa2021.hr.