Izložba ‘Grad s ožiljkom’ ne predstavlja vraćanje u prošlost kako će možda neki protumačiti. Ona predstavlja priču jednog grada koji se izdigao iz pepela kao feniks i hrabro kreće naprijed. Ova izložba imat će svoj stalni postav u Lazaretima kako bi svijetu pričala priču o našem gradu, ali i o svim strahotama koje je on podnio u Domovinskom ratu, a sve kako se više nikada ne bi ponovilo. Ona je ujedno i povijesni pečat na ratna razaranja i podsjetnik na obnovu grada koji se već 40 godina nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Ova izložba jasno dočarava tko je bio agresor, a tko žrtva – rekao je gradonačelnik Mato Franković ovog utorka navečer prilikom otvaranja izložbe ‘Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.’ autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića u Lazaretima, a u sklopu obilježavanja 28. obljetnice napada na Dubrovnik.
Ova multimedijalna izložba predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja Jugoslavenske narodne armije te njegovu brzu i impresivnu obnovu, a osmišljena je povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine (1979.) i 20. obljetnice njenog uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine (1998.). U postavu izložbe korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih. Izložbu su otvorili djeca, roditelji, udovice poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici civilnih stradalnika u Domovinskom ratu i dubrovački branitelji, redom Magdalena Aerlić, Antun Matana, Lucija Obad, Niko Vuković, Marin Soče, Marija Obad, Pero Kristić, Stijepo Matković, Stjepan Gudelj, Marija Lukšić, Ane Bokun, Zvonko Koštro, Petar Mirošević, Dubravko Čikor, Niko Grljević, Richard Milun, Zlatko Bagoje, Robert Anđušić, Nikša Ucović i Dragan Klepo.
-I danas još uvijek odiše sva težina trenutaka kada je agresija otpočela. Većina se nije nadala. Tko će napasti ovaj biser prepoznat u cijelom svijetu? Nitko se neće usuditi to napraviti, mislili su. Nažalost, jest. Sve ono što nam je bilo sveto pokušalo se uništiti i dok su naše oči bile uprte u cijeli svijet, on je u tom trenutku utihnuo, kao da je čekao da prođe samo od sebe. Međutim, nije. Hrabrošću hrvatskih branitelja obranjen je grad koji je bio okupiran s kopna, mora i zraka. Duboku zahvalnost ovaj Grad duguje međunarodnim UNESCO-ovim promatračima Brunu Carnezu i Colinu Kaiseru koji su za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik 6. prosinca sve bilježili i slali poruke upozorenja u svijet. Oni su tada bili naša nada. To je bila prva misija u svijetu u koju je UNESCO poslao dva svoja promatrača u neku ratnu zonu. Rat je danas iza nas. Dubrovnik je grad koji se u potpunosti obnovio, jednim dijelom i zahvaljujući međunarodnoj pomoći. I danas, u ovim trenutcima kada na naš sveti dan pojedinci žele izmijeniti povijest, ja im poručujem s ovog mjesta iz grada slobode ‘istina je samo jedna i nju nikada ne možete izmijeniti – poručio je gradonačelnik Franković.
Jedna od autorica izložbe Julijana Antić Brautović podsjetila je kako je ova izložba bila osmišljena za sjedište Ujedinjenih naroda gdje je bila postavljena u prosincu prošle godine, nakon čega je gostovala u Washingtonu u veljači. Naglasila je kako su za ovu izložbu morali poštivati vrlo stroge propozicije počevši od onih prostornih, ali i jezičnih. Upravo je zato cijela izložba napravljena na engleskom jeziku, ali je prate i vodiči s prijevodom ključnih tekstova na hrvatski.
-Kompletni materijali kako će ih posjetitelji vidjeti trebali su biti poslani na prethodno odobrenje svim stalnim misijama u UN-u. Zbog toga ova izložba komunicira jednostavnim jezikom, ona se bazira isključivo na činjenicama te ne donosi nikakve vrijednosne sudove. Većim se dijelom bavi povijesnom jezgrom Dubrovnika. Međutim, ona isto tako donosi i osnovne podatke o političkim okolnostima napada na Dubrovnik, o stradanju cijelog dubrovačkog područja, govori o materijalnim gubicima, civilnim i vojnim žrtvama rata, o ulozi UNESCO-a i njegovih promatrača, a donosi i podatke o posljedicama onoga što se dogodilo u Dubrovniku, a posebno o pravnim posljedicama, tj. presudama koje su izrečene pred Međunarodnim sudom u Haagu. Gradonačelnik je već govorio o jednom presedanu koji ova izložba posebno naglašava, a to je činjenica da je UNESCO prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u neko ratom zahvaćeno područje. Ti ljudi su bili u Gradu za vrijeme najžešćih napada i zahvaljujući njihovim izvještajima, Dubrovnik je u šest dana upisan na listu ugrožene svjetske baštine. Drugi su presedan presude Međunarodnog kaznenog suda, a to su prve presude donesene pred nekim međunarodnim sudom za zločine nad kulturnom baštinom te se tako prvi put ta vrsta zločina protumačila kao zločin protiv čovječnosti – rekla je Antić Brautović te dodala kako je izložba podijeljena u devet otoka koji simboliziraju devet dubrovačkih palača koje su bile zapaljene u ratu. Izložba ‘Dubrovnik – a scarred City’ opremljena je i interaktivnim stolom na kojem posjetitelji sami mogu doznati osnovne podatke o stradanju povijesne jezgre i obnovi Grada.
Izaslanica predsjednika Vlade, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako otvaranje ove izložbe u njoj budi dvojake emocije.
-S jedne strane to je duboka tuga zbog poginulih branitelja i civila, a s druge neizmjeran ponos jer smo to teško razdoblje prebrodili u zajedništvu, svjesno prihvaćajući sva odricanja i sve žrtve koje su bile nužne za pobjedu. Tijekom ratnih razaranja u Dubrovniku čuvena UNESCO-ova konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i plavi štitovi koji su bili vidljivi na zidinama i našim spomenicima, nisu pomogli da se zaštiti grad, već su bili namjerno ignorirani, a grad su štitili i branili samo njegovi ljudi. Od prvih naznaka buduće otvorene ratne agresije i u našoj službi koja je skrbila o kulturnoj baštini mobilizirane su skupine ljudi koje su ne razmišljajući o vlastitoj sigurnosti spašavali našu zajedničku baštinu, svjesni da time spašavaju svoje kulturne i povijesne korijene. Da nije bilo nesebičnih i požrtvovnih napora neprocjenjiva kulturna baština koja ej danas temelj našeg razvoja bila bi nepovratno izgubljena. U dogovoru s predsjednikom Vlade odlučili smo sljedeće godine kada Hrvatska bude predsjedala Europskom unijom ključno događanje u području kulture koje ćemo posvetiti promišljanju o kulturnoj baštini i njezinim ugrozama organizirati upravo u Lazaretima da pokažemo kako smo se mi nosili s ugrozom – najavila je ministrica kulture.
Izaslanik predsjednice RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane general Damir Krstičević istaknuo je kako Dubrovniku nije bilo lako 1. listopada, ali da smo ‘ hvala dragom Bogu, pobijedili’.
-Upravo zahvaljujući žrtvi, hrabrosti i odlučnosti branitelja spašen je ovaj naš prelijepi grad čija baština seže u daleku prošlost i svjedoči o tisućljetnoj prisutnosti Hrvata na ovom tlu. Mogu potvrditi da smo sigurni, da je hrvatska vojska tu i da je ona jamac sigurnosti te da nam se 1991. nikada više neće dogoditi. Drago mi je da ova izložba otima zaboravu teške trenutke kroz koje je Dubrovnik prolazio, ali i svjedoči istinu o Domovinskom ratu. Poznato je kako se istina bori za sebe i ne treba odvjetnika, ali je naša dužnost osloboditi joj put da lakše dotakne ljudsko srce, a ova izložba to upravo čini – zaključio je ministar Krstičević.
Uz gradonačelnika Mata Frankovića, ministricu Ninu Obuljen Koržinek te ministra Damira Krstičevića, otvorenju izložbe prisustvovali su, među ostalim, zamjenica župana i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Žaklina Marević, načelnik PU DNŽ i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ivan Pavličević, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Nikša Kusalić, državni tajnici Nikolina Klaić, Sanja Putica i Frano Matušić, voditelj ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić te ratni promatrač UNESCO-a Bruno Carnez.
Otvorenje izložbe glazbom su uzveličali klapa Ragusavecchia i zbor OŠ Mokošica. Izložba za sve posjetitelje ostaje otvorena do 15. veljače.