Invazija ribe vatrenjača na Jadran se nastavlja, javili su nedavno iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Ove godine zabilježena je nekoliko puta na području južnog Jadrana, a u četvrtak je ulovljena i blizu Račišća na Korčuli. Navode kako je vatrenjača ozloglašena zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja. Prvi put je zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine.
‘Nije jak kao kod ribe pauk, ali…’
Znanstvenik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Valter Kožul za DuList ističe kako je prošle godine dobio dojavu o pojavi vrste na području Konavala i kod Lokruma, ali nisu ulovljene. Riječ je o novoj vrsti za naše područje, stoga ne postoji određeni lokalni naziv, ali se obično koriste prijevodi stranih naziva. Tako da se još može zvati riba lav ili riba paun.
-Radi se o vrsti koja je lesepsijski migrant, odnosno o vrsti koja je kroz Sueski kanal došla iz Crvenog mora. Već radi velike probleme u istočnom Mediteranu, uz obale Izraela, Turske i Cipra. To je vrsta koja je vrlo proždrljiva, hrani se ribljom mlađi. To znači da značajno oštećuje populacije autohtonih, domaćih vrsta – istaknuo je Kožul o vrsti koja je karakteristična po tome što ima otrov u leđnim perajama.
-Riječ je o otrovu kakvog ima, primjerice, škrpina. Dakle, ne radi se o smrtonosnom, već o ‘klasičnom’ otrovu kojeg nalazimo i kod drugih vrsta. Nije jak kao kod ribe pauk, ali je ipak prisutan. Potrebno je biti oprezan i paziti da je se ne hvata rukom – navodi Kožul.
Razmnožava se tijekom cijele godine, što predstavlja dodatni problem. Učinkovita mjera za kontrolu i smanjenje brojnosti jest izlov. Dosta ih je, objašnjava, lako uloviti jer se pouzdaju u svoj sustav obrane pomoću bodlji. Ne radi se o ribi koja je prebrza te je to prednost za izlov.
-Jadransko more bi za nju trebalo biti rubno jer je ipak tropska vrsta. Znam i da je napravila jako veliku štetu na području Srednje Amerike. Naime, pobjegla je iz akvarijskih uvjeta te radi štetu na populaciji autohtonih vrsta. Također, znam da se ribarima na Istočnom Mediteranu plaća izlov ove vrste. Jedina prednost je što je vrlo ukusna. Ako se ulovi, vrlo je dobra za pripremu i plasman na tržište. No, bilo bi dobro da se to ne dogodi i da ne stvori jednu stabilnu i veću populaciju kod nas – istaknuo je Kožul.
Isto tako, kako kaže, primijećeno je da su učestalim i organiziranim izlovom, jedinke postupno naučile na ronioce te automatski idu u dublje vode kad ih primijete.
Javite se Institutu
Kožul ističe da bi se nakon svakog susreta s ribom bilo dobro javiti Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
-Kad nam se javite, mi ćemo napraviti pregled i zabilježiti sve potrebne informacije. Bitno je da u budućnosti znamo lokaciju, kao i je li organizam u mrijestu – naglasio je.
‘Otrov je termolabilan’
Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita na svom je Facebooku istaknuo kako se kod uboda javlja izuzetno jaka bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku.
-Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebno u slučaju ulova tijekom ribolova. Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom. Najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju od 30 do 90 minuta uz pažnju da ne dođe do opeklina – istaknuli su iz Instituta.
Što su lesepsijski migranti?
Kontakt između subtropskog Sredozemnog i tropskog Crvenog mora dogodio se otvaranjem Sueskog kanala 1869. Vrste koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more nazivaju se lesepsijskim migrantima, prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana, navode iz Prirodoslovnog muzeja Dubrovnika na svojim stranicama.
Izvor fotografije: Institut za oceanografiju i ribarstvo