Muzej crvene povijesti i Dubrovačka baština predstavit će veliku retrospektivnu izložbu proslavljenog hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića pod nazivom ‘Krug & Kvadrat / Mjesto & Vrijeme’. Otvaranje izložbe je u Lazaretima u srijedu, 23. kolovoza, u 21:00 te će ostati otvorena sve do srijede, 13. rujna.
Boris Ljubičić rijedak je hrvatski dizajner za kojeg se može reći da je poznat širokoj publici, i to ne samo kao ime, nego će mnogi vjerojatno znati nabrojati najmanje jednu ili dvije stvari iz svoje okoline koje je on dizajnirao kao na primjer logoi Mediteranskih igara i Hrvatske radio televizije, a i poneku za koju se zalaže kao što je integralni vizualni identitet države i dizajn zastave.
Organizatori navode kako je mnogo drugih grafičkih dizajnera koji su oblikovali zamjetan dio našeg vizualnog okruženja, ali nisu sigurni da je u Hrvatskoj ijedan pored Ljubičića oblikovao tako mnogo, da je njegov rad kontinuirano prezentan gotovo na svakodnevnoj razini, i u tako širokom rasponu konteksta i primjena. Ovo se najviše odnosi na Ljubičićeve logotipe i vizualne identitete za ustanove, tvrtke, brendove, organizacije i događanja te obuhvaća sve od medija poput HRT-a (1993. / 1999.) i HINA-e (1990.), preko državnih institucija poput Ministarstva kulture (2005.) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (1998.), kulturnih ustanova kao što su Muzej za umjetnost i obrt (1995.), Matica hrvatska (2007.) i Muzejski dokumentacijski centar; privrednih subjekata poput Zagrebačkog velesajma (1993.), tvornice Labud (1980.), Francka (1989.) i tvrtke SMS (1993. / 2002.), financijskih ustanova kao što su Splitska banka (1984.), Croatia banka (1989.), znanstvenih institucija poput Instituta Ruđer Bošković (2009.) i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (1997.), odjevnih brendova kao što je YASSA (1974. / 1984.), glazbenih događanja poput posljednjeg Eurosonga na kojem je Hrvatska nastupila u sklopu Jugoslavije (1990.), sportskih manifestacija visokog značaja kao što su Mediteranske igre (dizajnirane 1976. za VIII Mediteranske igre u Splitu 1979., ali usvojene kao službeni znak cijele manifestacije), Prvenstvo Europe u atletici (1990.), političkih stranaka (Hrvatska narodna stranka, 1992. / 2000.), strateških nacionalnih organizacija kao što su Hrvatska turistička zajednica (1995. / 2015.) i Hrvatski autoklub (1995. / 1998.) te nekih od najvećih i najdugovječnijih nacionalnih kulturnih manifestacija kao što su Muzički biennale Zagreb (1980.) i Dubrovačke ljetne igre (1984.). Velik broj navedenih identiteta još je i danas u upotrebi, a i one koje nisu dio su kolektivnog sjećanja, ljudi rado pamte.