Izložba naziva Ivan Picelj 1951.-2011., poznatog hrvatskog umjetnika, akademika Ivana Picelja bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika u četvrtak, 10. studenoga u 19 sati.
Izložba je nastala u suradnji sa Muzejem – Museo Lapidarium u Noivigradu i Narodnim muzejem Crne Gore na Cetinju.
Kustosica izložbe, Jerica Ziherl, za Piceljev rad je u izložbenom katalogu između ostaloga zapisala: “Objektivnost rada, pristajanje na mjesto sudionika u operativnim grupama ili pokretima, čuvajući pritom mjeru vlastite slobode, identiteta, izbora i odluka, one su vrijednosti koje su činile Ivana Picelja toliko različitim i posebnim od drugih istodobnih ili prethodnih umjetničkih osobnosti.”
Za Piceljevo stvaralaštvo, Brane Kovič, autor teksta u katalogu je zapisao: “Tipološki model koji je uskoro postao nedvosmisleni distinktivni znak Piceljeva polivalentnog stvaralaštva, svoju je uvjerljivu potvrdu doživio umjetnikovim prijelazom na istraživanje programiranih varijacija i modifikacija elementarnih geometrijskih formi. Između prvih manifestacija te autorske odluke svakako je grafička mapa Oeuvre programmée No. 1 u nakladi pariške galerije Denise René 1966. godine, a može se smatrati početkom tematskoga niza koji se tijekom sljedećih godina i desetljeća ostvarivao u novim edicijama, pažljivo promišljenim i vrhunski izvedenim mapama u sitotisku od kojih je svaka dovršena cjelina, a ujedno je svaki list savršeni likovni organizam.”
Biografija:
Ivan Picelj (Okučani, 1924. – Zagreb, 2011.) jedan je od najuglednijih hrvatskih umjetnika međunarodne reputacije koji je svoj likovni izričaj uspješno ostvarivao u različitim medijima. Njegov se svjetonazor izražavao specifičnom i osobnom egzaktnom imaginacijom dosljedno očitovanom u brojnim područjima i disciplinama – u slikarstvu, objektima, reljefima, grafici, oblikovanju, tipografiji i crtežima. Bio je pionirom geometrijske apstrakcije na kulturnim prostorima tadašnje Jugoslavije, a posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja i razvoju vizualne kulture. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu između 1943. i 1946., kada napušta studij i počinje stvarati kao samostalan umjetnik. Još tijekom studija osnovao je s Aleksandrom Srnecom i Ivanom Kalinom grupu IPIKAS, a umjetničko djelovanje započinje od 1948., kada u suradnji s Vjenceslavom Richterom i Aleksandrom Srnecom, kasnije i sa Zvonimirom Radićem, radi na postavu umjetničkih, didaktičkih i gospodarskih izložbi te sudjeluje u projektiranju i realizaciji jugoslavenskih izložbenih paviljona za svjetske sajmove u Stockholmu, Beču, Hannoveru, Torinu, Chicagu i Parizu. Godine 1951. sa slikarima i arhitektima osniva grupu EXAT 51 (Eksperimentalni atelje 51). Od 1954., osnivanjem Gradske galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu (danas Muzej suvremene umjetnosti), započinje dugogodišnja suradnja te institucije s Piceljom. Godine 1955. sudjeluje u organizaciji prve izložbe industrijskog dizajna u Zagrebu, a godinu dana poslije bio je i jedan od osnivača Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Tijekom tih desetljeća Ivan Picelj oblikovao je brojne publikacije, kao što su knjige u nakladi Grafičkog zavoda Hrvatske, Matice hrvatske i nakladničke kuće Znanje. Oblikovao je i niz plakata uglavnom za muzejske i glazbene institucije u Zagrebu. Isto je tako oblikovao logotipove i znakove te je grafički uređivao revije, časopise i prospekte – ukratko, zaslužan je za pionirsku ulogu promicanja nove estetike oblikovanja u Hrvatskoj. Picelj 1960-ih godina usvaja suvremenu grafičku tehniku svilotiska i jedan je od najistaknutijih članova unutar tzv. zagrebačke škole serigrafije. Autor je brojnih grafičkih mapa. Također početkom 1960-ih, uz Almira Mavigniera i Božu Becka, bio je jedan od glavnih utemeljitelja pokreta Novih tendencija – niza međunarodnih izložbi konstruktivne i kinetičke umjetnosti u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti (1961.–1973.). Svojim slikarskim, grafičkim i grafičko-tipografskim segmentima dizajnerskoga opusa Picelj je na mlađe generacije hrvatskih umjetnika prenio postulate neokonstruktivizma, estetike Bauhausa, minimalizma i konceptualnih istraživanja. Povodom umjetnikova šezdesetogodišnjega djelovanja na hrvatskoj i inozemnoj likovnoj sceni Hrvatska pošta 2006. izdaje marku s njegovim ranim radom Kompozicija Tyma 3 iz 1959./1960. U popratnom tekstu navode da je Ivan Picelj jedan od najvećih boraca za dostojanstvo i inventivnost geometrijske apstrakcije na europskim prostorima. Izlagao je u brojnim međunarodno priznatim izložbenim institucijama u zemlji i svijetu.
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 11. prosinca 2016. godine.