Za valobran Kaše ishodovana je građevinska dozvola koja je konzumirana kroz izvođenje radova tj. deset istražnih bušotina. ŽLUD nije u mogućnosti financirati obnovu valobrana budući se financijski iscrpila i kreditno zadužila radi izgradnje komunalne lučice na Batali.
U razgovorima smo sa Društvom prijatelja dubrovačke starine kako bi se iznašlo riješenje za financiranje obnove valobrana Kaše – odgovorio je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić na upit DuLista kad će valobran Kaše, iznimnog spomenika graditeljstva renesanse te jedne od najvećih znamenitosti grada pod Srđem, konačno doživjeti prijeko potrebnu obnovu.
Kapetanić: Uvjet novi projekt
Tragom te informacije kontaktirali smo predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića, koji nam je potvrdio kako su razgovori sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik o obnovi valobrana Kaše u tijeku.
– Načelno smo spremni financirati obnovu valobrana Kaše jer su one dio zidina i izdvojit ćemo potrebna sredstva, ali smo postavili i neke uvjete. Jedan od uvjeta je novi projekt, jer u ovaj koji je trenutno aktualan nemamo povjerenja. Odlukom Skupštine DPDSa jedan je projektant stavljen na ‘crnu listu’ te se od njega neće naručivati projekti niti će se obnavljati spomenici s projektima kojima je on autor. U tome nemamo dileme – odgovorio je Kapetanić. Bolji poznavatelji djelovanja DPDS-a podsjećaju kako je riječ o dubrovačkom arhitektu Željku Pekoviću, koji je jedno vrijeme bio projektant obnove u nizu pothvata DPDS-a.
– Naravno, mi smo se ponudili i financirati izradu tog novog projekta, dakle da taj trošak ne svalimo na Županijsku lučku upravu Dubrovnik. Razgovaralo se s jednom tvrtkom koja se bila ponudila, a sad čekamo odgovor ŽLUD-a što će reći ta tvrtka, odnosno prihvaća li raditi projekt obnove Kaša – objasnio je Kapetanić. Traži se najbolje rješenje Može se očekivati da će čelni ljudi ŽLUD-a prihvatiti taj uvjet DPDS-a te da će se raditi novi projekt, a samim tim još uvijek je teško procijenjivati koliko će obnova biti financijski ‘teška’. Inače, neslužbeno saznajemo kako u Društvu nisu najsretniji što ih se danas, nakon što je ŽLUD iscrpio sve mogućnosti drukčijeg financiranja, ‘gura’ u projekt obnove Kaša, a u projekt nisu bili uključeni kad se to logično očekivalo – od samog početka. Naime, ŽLUD je aktualni projekt obnove namjeravao realizirati bez ikakvih konzultacija s DPDS-om. Takvo razmišljanje, saznajemo, ipak neće biti ‘kočnica’ suradnje jer u DPDS-u vlada jasan stav – Kaše iznad svega.
– Naš odnos s Dubrovačko-neretvanskom županijom te Županijskom lučkom upravom je korektan pa mislim da ćemo naše razgovore dovršiti uspješno. Nećemo odbiti obnovu Kaša, ali tražimo najbolje rješenje za Kaše, Grad Dubrovnik, Županiju i DPDS – glasio je u tom smislu i odgovor predsjednika Društva Nika Kapetanića.
Bez EU sredstava
Inače, trenutni projekt obnove Kaša navodno je težak 3 milijuna eura ili 25 milijuna kuna (podatak iz 2014. godine), a ŽLUD ta sredstva nema odakle ‘stvoriti’. Nadali su se financiranju iz europskih fondova čak i do omjera od 85 posto te je na sredstva i aplicirano, u suradnji sa županijskom razvojnom agencijom DUNEA te uz tehničku pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova. Ta pomoć je uključivala potporu u razradi investicijskog ciklusa, razradi projekta i izradi studije izvedivosti te analize troškova i koristi koji predviđa rekonstrukciju UNESCO-om zaštićenog lukobrana Kaše na ulazu u povijesnu luku Dubrovnika. Ipak, projekt je rješenjem Ministarstva odbijen jer nije dobio dovoljan broj bodova, a iz šturog se dopisa nije dalo iščitati koji su točni razlozi negativnom mišljenju. U drugoj polovini 2014. godine ŽLUD je ipak krenuo s istražnim radnjama, ali tek kako bi se ‘konzumirala’ građevinska dozvola iz 2010. godine, prije njenog isteka. Kaše su u međuvremenu ostale na čekanju, a signali iz DPDS-a daju razloga za optimizam kako će obnova konačno biti provedena i to na pravi način.
Djelo Paskoja Miličevića
Valobran Kaše djelo je graditelja Paskoja Miličevića, a završen je 1486. godine. Imao je svrhu obrane luke od djelovanja mora, ali je služio i za sidrenje brodova te imao fortifikacijsku ulogu. Izgrađen je u drvenim kesonima, dok je temelj rađen roštiljem drvenih greda. Zidan je velikim kamenim blokovima, a vezivo je hidraulički mort sastavljen od crvenice i vapna. Kaše su do danas stalno u funkciji, a izgubile su tek obrambenu ulogu. Prema pisanju Antuna Ničetića veće zanimanje za stanje valobrana Kaše pojavljuje se od potresa iz 1979., a pogotovo od 500. obljetnice početka njegove izgradnje, obilježene 1984. godine, kad se počelo ozbiljnije razmišljati o sanaciji. U 1987. godini objavljeno je sondiranje valobrana s deset bušotina, a godinu dana kasnije održan je i ‘Okrugli stol o valobranu Kaše’. Problem Kaša, nastavlja Ničetić, aktualizirao se ponovno 2003. godine u trenutku kad se popravljala srušena obala između dva mula. Podvodni pregled obavio je tada Marjan Orlić, načelnik Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, i tom je prigodom dao vrlo optimističku izjavu u vezi sa stanjem valobrana i s mogućim skorim radovima na sanaciji. No, to ‘skorim’ se odužilo.