Umirovljenike u rujnu, prema najavama, očekuje rekordno, povijesno usklađivanje mirovina. Riječ bi trebala biti o usklađenju od 5,75 posto čime bi bilo nadmašeno usklađenje iz druge polovice 2008. kada je ono iznosilo 4,05 posto. To bi značilo, primjera radi, da će umirovljenik koji prima prosječnu mirovinu od 2701 kunu usklađivanjem dobiti ‘povišicu’ od 155 kuna. Nakon najave usklađenja u rujnu, premijer Andrej Plenković predstavio je i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Naglasio je da se njima omogućuje pravedniji izračun mirovine, kao i korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine, čime će veliki dio umirovljenika ostvariti povećani mirovinski prihod. Za više od 136 tisuća korisnika obiteljska mirovina povećat će se za 10 posto, odnosno za oko 250 kuna prosječno, predstavio je premijer. Izmjenama zakona omogućeno je i korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Ovom izmjenom za više od 155 tisuća korisnika obiteljskih mirovna ukupna mirovina će se povećati u prosjeku za oko 510 kuna mjesečno. Također, povećat će se i mirovina za 287 tisuća korisnika najniže mirovine. Do 2025. za sve ukupno će se uložiti oko 4,4 milijarde kuna, naglasio je premijer. Ove izmjene trebale bi na snagu stupiti 1. siječnja.
Rast cijena i inflacija
Podsjetimo i kako su umirovljenici nedavno dobili i Covid dodatak kako bi im se barem malo pomoglo prebroditi krizu u koju je cijelo gospodarstvo zapalo zbog pandemije, a nedavno im je isplaćen i energetski dodatak na mirovine kako bi se ublažio udar rasta cijena energenata na njihove mirovine. Sve ovo samo je dio pokušaja da se umirovljenicima omogući što dostojanstvenija starost i normalniji svakodnevni život, međutim, konstantan rast cijena i sveprisutna inflacija dodatno im otežavaju situaciju te se mnogi od njih boje kako im ni ovo usklađivanje, ali ni novi plan izmjena zakona neće pomoći u njihovoj situaciji. Postoji bojazan da će umirovljenicima zbog inflacije i povećanja mirovina koji je neće nužno pratiti, još dodatno opasti kupovna moć. Sa svime time slaže se i predsjednica Hrvatske stranke umirovljenika u Dubrovniku Olga Muratti koja ističe da je usklađivanje mirovina samo ‘vatrogasna mjera’.
—Ovo nije neko veliko poboljšanje, ali je u svakom slučaju bolje išta nego ništa. Najlošije što se moglo dogoditi jest to da divljaju cijene, a da se ne misli na umirovljenike, da oni zaostanu u cijeloj toj priči. Ovo povećanje oko kojeg se trudimo i u Hrvatskoj stranci umirovljenika i svim umirovljeničkim razinama jest da se barem donekle zadrži postojeće stanje. Stanje je za umirovljenike i do sada bilo teško, a povećanjem cijena, a ne davanjem ničega, puno njih došlo bi u zonu siromaštva. Ovo je nešto što se mora napraviti, što je nužno, što je moralo pratiti sve ovo što se događa. Još davno smo kao Hrvatska stranka umirovljenika tražili da mirovinski cenzusi prate svako povećanje cijena. Ovo po meni nije nikakvo poboljšanje, to je tek pokušaj da se prati situacija. Ako rezultat ovoga bude pozitivna nula, bit će dobro. Država ovo mora napraviti. Ne daje se ovime nikome ništa posebno. Ovo se radi tek da još veći broj ionako ugroženih umirovljenika ne dođe u još lošiju situaciju. Kad ne daj Bože ne bi bilo čak ni tog usklađivanja, pa što bismo imali? Dvostruko više umirovljenika kopalo bi po kontejnerima – ističe Muratti.
Bit će dobro ako budemo na nuli
Dodaje kako umirovljenici jako loše žive te da im život dodatno kompliciraju rast cijena i inflacija, ali i činjenica da umirovljenici ne mogu zaraditi. Žive samo od svoje mirovine.
—Umirovljenik samo može trošiti još više na svoje liječenje. I to je opet plaćao cijeli život da bi sada pod stare dane morao plaćati da se liječi ili da umre. Postotak umiranja svakim je danom sve veći. Zdravstvena zaštita je sve teže dostupna ljudima starije životne dobi. Mnogi umirovljenici ne mogu plaćati to i kupovati lijekove. Zato ovo usklađivanje i najavljeno povećanje mirovina uopće ne predstavlja veliku brigu za umirovljenike, ovo je dužnost. Naveliko se priča da se nešto ovime napravilo za umirovljenike. Ma ovime se nije napravilo ništa, samo se napravilo ono što se moralo napraviti, a to je da rast osobnog budžeta bar donekle prati i rast cijena. Kad cijene i inflacija prestanu rasti, onda to što tada bude Vlada dala možemo nazvati davanjem umirovljenicima. A pitanje je hoće li i ovo usklađivanje uspjeti pratiti porast cijena. Bilo bi dobro kada bismo ostali na nuli. Država ovime rješava probleme koje je sama stvorila – mišljenja je Muratti. S njome se slaže i povjerenik Sindikata umirovljenika Hrvatske na području Dubrovačko-neretvanske županije Ante Mandić koji se nada da će ovo usklađivanje i najave Vlade ipak biti na pomoć umirovljenicima.
—Svaki solad više dobro dođe. Što ćemo? To je trebalo odavno napraviti, to je svakome više jasno. Sve veći rast cijena i inflacija jako loše utječe na umirovljenike. Ne znam kako će sve ovo završiti i kako će se na kraju umirovljenici s time nositi. Umirovljenicima je najgore. Imaju mirovinu koju imaju i ovise o ovim dodatcima. Dobiju malo, a mirovina ne može pokriti sve ono što s treba pokriti. Po mom bi mišljenju Vlada trebala davati onima s nižim primanjima i mirovinama veći postotak u odnosu na one koji imaju velike mirovine. Tada bismo nešto postigli. Gledajući sa socijalnog apsketa, umirovljenicima je zaista teško. Ima ih jako malo koji mogu raditi ona dozvoljena četiri sata. Većina njih je izrađena i ne može raditi – zaključio je Mandić.
lr
Objavljeno u tiskanom izdanju 15. lipnja 2022.