Javno izlaganje studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik Zračna luka Dubrovnik održava se ovog utorka na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. Očekivano, izazvalo je veliki interes javnosti, a u znatnom broju okupili su se i stanovnici Rijeke dubrovačke koji se protive trasi ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke. To su jasno i ovog puta poručili uz transparente i zvižduke uoči početka javnog izlaganja. Osim toga, izlagačima studije na početku su uručili boce vode s izvorišta uz pljesak i zvižduke okupljenih.
I Župljani su stigli s transparentom i porukom: ‘Nemojmo dijeliti Župu, goni cestu iznad Postranja’.
Izlaganje moderira Branka Martinović Vuković.
Mario Pokrivač iz tvrtke Dvokut – Ecro predstavio je Studiju utjecaja na okoliš. Započeo je s prikazom zakonske regulative te lokacijom samog zahvata, a potom i s opisom zahvata, procjenom utjecaja…
Zahvat je ocijenjen kao prihvatljiv za okoliš, rekao je Pokrivač na kraju izlaganja te izazvao reakciju iz publike. Zaradio je i pljesak. Potom je prikazan film koji prikazuje trasu brze ceste, a u pozadini se čula glazba iz popularnog serijala X files, što su naši sugrađani ocijenili sasvim prikladnim. ‘Ovo je horor’, čulo se.
HIA se radi
Martinović Vuković rekla je kako je za sve ove zahvate propisana izrada Studije utjecaja na kulturnu baštinu. Ona se radi, a kratko je o njoj rekla je članica tima Michael Kloosa, Katrin Lisitzin. Istaknula je kako je njen posao napraviti procjenu utjecaja na baštinu, no o tome se sad ne može govoriti budući da prvi nacrt još nije gotov. Rekla je između ostaloga kako bi trebalo izbjegavati bilo kakve negativne utjecaje ako smo na listi UNESCO-a te da postoje i pozitivni i negativni utjecaji na koje treba obratiti pažnju.
Grad ponovio stav: ne ovoj trasi
Gradski pročelnik Božo Benić rekao je kako se ne raspravlja o konkretnoj trasi već o Studiji utjecaja na okoliš.
-Grad želi istaknuti da se jasno protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke, što je u više navrata jasno artikulirano kroz raličite postupke koji su bili u tijeku – rekao je Benić te zbog toga zaslužio veliki pljesak građana. Istaknuo je i kako Grad Dubrovnik smatra velikim propustom što Studija nije ispitala drugu varijantu koja je bila predložena Prostornim planom, a to je Most – tunel Srđ – Brgat.
Katarina Šilje iz Mokošice postavila je pitanje o utjecaju buke. Mario Pokrivač odgovorio je kako je proračun buke napravljen za sva građevinska područja za sve objekte te su se tamo gdje se moglo postavili bukobrani, a drugdje su predviđene pasivne mjere zaštite.
Mato Brnić ima nekoliko tehničkih primjedbi. Istaknuo je kako su tablice u Studiji izuzetno nepregledne, dok grafički prikazi različith tlocrta nemaju oznake toponima.
-Imate niz vrlo sumnjivih podataka – rekao je, a prvi se odnose na brojenje prometa. Ono se, istaknuo je, bazira na pokazateljima iz 2017. godine. Iznio je tako kako je 2017. bilo 9000 vozila u godišnjem dnevnom prometu, a oko 15 tisuća u ljetnim danima.
-Podaci od 2017. do danas su eskalirali, to brojenje je izuzetno upitan ulazni parametar – istaknuo je naš sugrađanin. Osvrnuo se i na financijske pokazatelje koji su u tablicama prikazani u rasponu od 2018. do 2046.
-Ne biste vjerovali, ali 2022. već bismo trebali imati uštedu oko 23 milijuna eura zbog nove nepostojeće ceste – iznio je između ostaloga na što je dobio pljesak.
Branka Martinović Vuković rekla mu je da je u pravu kada spominje stare podatke iz 2017. te da ih treba ažurirati, baš kao što treba dopuniti i grafičke prikaze. Projektant Pavao Kristek iz IGH odgovorio mu je kako tehnička oprema kad je riječ o brojačima prometa nije upitna te da nije u pravu kad govori da se romobili na električni pogon broje na tim brojačima.
Ako cestu radite za građane, kako to da su svi protiv?
Tomo Kristović, predsjednik GK Komolac rekao je kako su svi na dva zbora građana rekli – ne pa i gradonačelnik Mato Franković te predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.
-Ako govorite da to radite za građane, zašto su svi građani protiv toga – rekao je Kristović te dodao da mu nije jasno koliko puta treba reći ‘ne’ da to padne.
Zrinka Kasalo (Župa dubrovačka) pitala je ima li investitor zakonsku obvezu uvažavanja činjenice kako su gradovi i općine rekli ne.
-Ako se ne varam, Gradsko vijeće je izglasalo da se protive ovom projektu. Recimo da se i u Župi takvo nešto izglasa, vjerojatno hoće, jer svaki političar želi ostati na vlasti, imate li zakonsku obvezu to uvažiti – pitala je.
-Postoji li mogućnost da se ovakav projekt promijeni ili ne dopušta nikakve izmjene? – pitala je ova stanovnica Župe. Na to joj je Martinović Vuković rekla naravno da se može promijeniti.
-Došli ste iskazati svoje stavove i može se promijeniti ako je to bolje rješenje. No svako rješenje ima svoje prednosti i nedostatke – rekla je Martinović Vuković.
Ni Župa nije sretna trasom
Za riječ se javio i župski načelnik Silvio Nardelli. Ni on nije sretan predloženim rješenjem u Župi.
-Nisam se mislio javljati jer smo dogovorili da se ovakva rasprava održi i u Župi. Netko je rekao da ova cesta ne treba nama, nego služi tranzitu. Ja se s tim ne slažem, jer svi mi koji živimo u Župi vidimo što se događa. Uvjeren sam da nam je ta cesta nužna potreba i moramo naći zajednički jezik i napraviti što manju štetu te napraviti cestu kako bismo riješili naše probleme – rekao je te napomenuo kako je brojač prometa ovog ljeta u Kuparima dosegnu vrhunac od 26 tisuća vozila.
-Apeliram da nađemo to neko rješnje koje će napraviti najmanje štete. Bilo kakva varijanta nam ne čini ništa dobro – rekao je te naglasio kako ova varijanta prolazi kroz središnji dio Župe.
-Na istočnom dijelu je jedna jedina mogućnost iznad Plata, Solina i Mlina do Petrače. No, kroz drugi dio Župe obrađena je trasa ispod naseljenih mjesta, središnjim dijelom Župe. Ne želimo da se Župa podijeli na dva dijela, a ovim rješenjem projektiran je nasip visok 17 metara te čini spektar problema svima nama koji tamo živimo. Tim zidom je Župa podijeljena na dva dijela – rekao je te istaknuo kako će se tražiti da se trasa položi na stubove da to bude vijadukt kako bi se ljudima omogućio život.
Zašto se nije razmatrala druga varijanta, pitala je novinarka Paula Klaić Saulačić.
Projektant je rekao kako je ovo idejno rješenje na razini studijske dokumentacije te ne određuje sva tehnička rješenja.
-Mikrolokacija se uvijek može promijeniti – rekao je. Odgovorio je i na pitanje za koga se radi ova cesta: Za stanovnike, na što su građani s negodovanjem reagirali zvižducima.
Nije neuobičajeno da se Studija radi za jedno odabrano rješenje ako je tako odlučeno na razini projektne dokumentacije, odgovorio je Pokrivač na pitanje zašto se nisu razmatrala alternativna rješenja.
Dubravko Arapović dao je pisane primjedbe, a ponovio ih je i večeras.
-Zna li izrađivač Studije gdje je izvor pitke vode Klanjevica? Ako znate, kako tumačite okolnost da cesta prolazi točno iznad tog izvora u selu Klokurići koji se vodom opskrbljuje s tog izvorišta – pitao je te ponovio: Trasa ceste ide preko izvora pitke vode. Kako to tumačite? Istaknuo je i kako su u Studiji navedena samo dva župska izvora dok ih je daleko više.
-Nisam protiv ceste, ali zašto stalno dajete atribut brza cesta kad dvotračna cesta ne može biti brza cesta. Možemo govoriti samo o paralelnoj cesti – rekao je dalje ovaj Župljanin. Pitao je i je li u izradi studije sudjelovao Božidar Vučurević?
Izrađivač studije Pokrivač je rekao kako je taj izvor obrađen jer je prirodni izvor, te da nije zaveden kao izvor pitke vode već za navodnjavanje jer u Prostornom planu Župe dubrovačke piše kako voda nije bakteriološki neispravna. Branka Martinović Vuković rekla je kako Hrvatske vode imaju popis svih izvora i bujica te da taj dio svakako treba dopuniti.
Nikša Grbić je rekao između ostaloga kako Studija nije u skladu sa zakonom te da varijanta 2 najmanje utječe na kvalitetu života stanovnika.
Mladen Bečić iz GK Komolac rekao je kako je studija puna pogrešnih i neistinitih navoda.
-U koliziji je sama sa sobom i to je dokaz da je ovo najgore rješenje. Ovo je zločin za Rijeku dubrovačku – rekao je. Istaknuo je kako je pisana za potrebe Hrvatskih cesta i gospodina Škorića.
Marin Pavlović također iz Komolca rekao je ‘ovo nema veze sa studijom’.
-Niz stvari je izokrenuto, najmanje se priča o prometnici – dodao je te istaknuo kako je očito da je studija naručena za pojedince u Hrvatskim cestama.
Marko Miloslavić (Župa dubrovačka) pitao je zašto izvođač nije detektirao vododerine, poljske puteve, izvore… od tunela Parež do tunela Baletići te hoće li se na taj nasip u Župi istresati iskop iz tunela jer je očito postalo pravilo da se sve što se iskopa u Gradu istrese u Župu.
Stjepan Kralj, jedan od autora studije izvodljivosti, rekao je kako se putevi, vododerine, ceste i potoci predviđeni da prođu kroz taj nasip. Rekao je da ne vidi problem u iskopu, da je materijal ‘naš’.
Mario Previšić iz Župe rekao je kako se dobio jasan stav samo od pročelnika Benića i Grada Dubrovnika.
-Naš načelnik je rekao da on ima neke primjedbe. Mi nismo za ovakvu cestu. Jesmo za brzu cestu, ali ne za ovakvu izvedbu – rekao je Previšić te istaknuo kako je Povjerenstvo to koje će odlučiti hoće li ova studija biti prihvaćena. Pitao je tko su članovi tog povjerenstva te tražio da izađu i iznesu svoj stav.
Branka Martinović Vuković rekla je kako su u Povjerenstvu predstavnici svih ministarstava te je naglasila kako je bitno da Povjerenstvo odgovara na primjedbe, a ne izrađivač studije.
Vijećnik Đuro Capor rekao je kako se ova cesta zove Dubrovnik – Zračna luka, što je, dodao je lažni naziv.
-Ovo je ista cesta koju ste nam već prezentirali, a to je brza cesta Osojnik – Debeli brijeg. Uvodno ste nas lagali da je ovo cesta za lokalne ljude, ali nije, ovo je koridor koji će biti od Osojnika do Debelog brijega. Cesta ne dolazi do Zračne luke! Po čemu je opravdana trasa od Cavtata prema istoku ako nije koridor koji dovodi tranzitne putnike do granice sa susjednom državom – rekao je Capor. Ovdje se radi o igri s IGH, dodao je.
-Dupli pas između župana i IGH je ovdje odigran – rekao je Capor te naglasio kako je IGH uključen u planiranje ovog koridora i van granica Hrvatske. Rekao je kako nasipi od 17 metara neće biti nasipani zelenilom. No da su na prikazanom videu oni zeleniji nego zeleni okoliš.
-To je razina falsifikata koju odavno nisam doživio – rekao je vijećnik.
Gdje vodi ova cesta i zašto ne dolazi najbržim putem do Zračne luke Caporovo je pitanje na koje je odgovorio projektant.
-Cesta ima čvor Cavtat te se spaja na postojeću cestu u zoni naselja Čilipi – odgovorio je Pavao Kristek iz IGH. On ne vidi problem što brza cesta ide do granice s Crnom Gorom.
Za riječ se javio i načelnik Konavala Božo Lasić.
-Đurova konstatacija je točna. Mi smo danas uputili taj prigovor te ćemo ga izreći i sutra u Župi. Na D8 se spaja ta cesta poviše Zvekovice te se stvara opterećenje, rješavamo Župu i problem dovodimo nama – rekao je Lasić.
-Aktivno smo godinama na tome radili i rješavali smo problem tunela poviše Oboda koji nije bio predviđen, a uspjeli smo riješiti i problem s rušenjem kuća na Zvekovici. Cijelo vrijeme smo na tome radili. Vi ste ti koji upravljate svojim prostorom i danas je gospar Benić jasno rekao da se Grad protivi ovoj trasi i ako se protivi, ne znam što više o njoj raspravljate – rekao je Lasić, ali je i poručio: Ljudi moji, mi moramo ovaj problem riješiti!
-Sjećam se kad smo raspravljali o gradnji mosta preko Rijeke dubrovačke. E onda je isto tako bilo. Most se nikad ne bi napravio da se pokrenuo referendum. Kad smo počeli raditi ulaz u Cavtat isto je bilo katastrofalnih komentara. Činjenica je da ovdje ima problema, ima nedostataka u Studiji, i sve to moramo popraviti i ispraviti. Nudi nam se prilika da ovo učinimo. Mi u Župi i Konavlima imamo katastrofu, sad mi je s Oboda trebalo 55 minuta za doći u Grad – rekao je konavoski načelnik.
Javio se i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, na što mu je netko dobacio kako ovo nije politički skup. Potrebica je na to odgovorio kako nije tu kao političar već predsjednik Gradskog vijeća.
-Stav Grada je jednak u kontinuitetu. Na inzistiranje Grada ucrtana je alternativna trasa u Županijski prostorni plan. Želimo da Studija i nju obradi. Ne mogu vjerovati da je netko na 16 metara od kuća spustio brzu cestu! – rekao je Potrebica te dodao da je izabrana druga trasa nitko iz grada ne bi rekao jednu jedinu riječ.
U nastavku rasprave iz koje je vidljivo veliko nezadovoljstvo stanovnika Rijeke dubrovačke i Župe dubrovačke, pitanja je postavio i Nensi Ficović s Ploča.
-Moje pitanje se odnosi na dio koji se vidi poviše Ploča, a to je tunel od Ilijine glavice s usjekom od skoro kilometra poviše Ploča, da bi potom ušao u tunel i izišao na brzu cestu. Zašto već prije nije izrađena Studija utjecaja na baštinu jer se radi o senzibilnom dijelu grada. Visna te intervencije je 18 metara, a na vašem videu je sve prikazano zeleno, a to bi bila velika rupa i velika šteta na vizuru Grada. U studiji je navedeno kako bi samo djelomično bila ugrožena vizura. Kad će HIA biti gotova? To je jedna veća intervencija u direktnoj kontakt zoni – rekla je stanovnica Ploča.
Odgovorila joj je Lisitzin te istaknula kako je u prethodnoj rađenoj strateškoj studiji to područje identificirano kao vrlo osjetljivo područje, odnosno kao mjesto na koje treba obratiti posebnu pažnju. To su uzeli u obzir. Rekla je kako će HIA dati preporuke koje će se trebati uzeti u obzir. Stoga smatra kako je sve još na vrijeme.
Zaključke koje će imati HIA moraju biti ugrađene u rezultate Studije utjecaja na okoliš, objasnila je Martinović Vuković.
Marko Giljača rekao je kako je sasvim jasno da je studija puna propusta i nedosljednosti te se većina može popraviti. No nepopravljivo je to, dodao je, što je uzela u razmatranje samo jedna varijanta. Osvrnuo se i na izrađivača koji nije dao niti jednom do sad konkretan odgovor zašto je to tako.
-Od sve dokumentacije koja se radi za ovu cestu Studija je prva koja ne nosi sve varijante, a Vladina Uredba govori da se to mora napraviti – rekao je Giljača. Smatra da dokumentacija koja je uzimana u obzirom nije usklađena s aktualnom Prostorno planskom dokumentacijom županije. Stoga Studija utjecaja na okoliš nije u skladu s aktualnom prostorno planskom dokumentacijom. Za njega je južna trasa najmanje loša.
Osvrnuo se i na riječi Lisitzin koja je rekla da je pravi momenat za izradu HIA-e. No, Giljača se s tim ne slaže jer je strateška HIA za cijelo ovo područje bodovana u studiji izvodljivosti te je to bio glavni argument izrađivaču studije izvodljivosti da ovo ocijeni najoptimalnijom varijantom.
Pokrivač je zapravo u odgovoru na svako pitanje građana svoj odgovor počeo riječima: Dobro ste to primijetili, nakon čega bi uslijedio ali… Tako je bilo i kod odgovora Giljači. Zapravo, cijelu večer isticalo se kako se takva odluka donijela temeljem Studije izvodljivosti.
Lisitzin je rekla kako je HIA samo alat za donošenje odluka. Stoga je vrlo važno donijeti je prije donošenja odluka. Rekla je kako ne zna kakve su odluke donesene od 2017. do danas i to je ključno pitanje.
Katija Matušić pitala je je li se radio model rizika od potreba budući da je riječ o najtrusnijem području RH.
Pokrivač je rekao kako Studija utjecaja na okoliš ne može davati mjere u slučaju velikih katastrofa te da to spada pod drugu zakonsku regulativu.
Nikola Duper iz Župe dubrovačke rekao je kako nastupa u ime 10 ljudi.
-Svi smo za izgradnju brze ceste koja će prometno rasteretiti Župu, ali mislim da nitko nije za cestu pod svaku cijenu, za cestu koja će uništiti krajolik – rekao je Duper. Dao je i nekoliko razloga zašto se razmatra samo jedna varijanta.
-Ide se na još jedan most koji će uništiti vizure značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke da struka ne bi morala srušiti most Dubrovnik i ponovno ga sagraditi s 4 trake te priznati da su ga prije 20 godina stručno potkapacitirali – rekao je između ostaloga Duper. I on je istaknuo kako će biti ugroženi brojni izvori vode, a ljudima se s nasipom u Klokurićima ušlo skoro u dnevni boravak.
Ponudio je rješenje: koristiti postojeći most preko Rijeke dubrovačke, nakon mosta tunelom do čvora Ilijina glavica pa prema Šumetu i Brgatu dalje pa padinama poviše Postranja… Poručio je i županu kako se i za vrijeme komunizma više slušalo narod. Rekao mu je i neka se ostavi naše đedovine, našeg prosperiteta i budućnosti.
Katarina Matović ispred građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike pitala je župana koji je u više nastupa rekao kako je ovo najjeftinija varijanta, a ne najoptimalnija kako joj se reklo na zboru građana. Rekla je kako u obzir nije uzet kulturni krajobraz te se zaboravilo na 15 ljetnikovaca.
-Koliko puta vam se to mora reći. Vi ćete prekrižiti 15 ljetnikovaca, nećete ništa uvažiti, 2017. pogledajte sve naše prigovore – rekla je dalje. Pročitala je i mišljenje Ognjena Bonaccija na Studiju utjecaja na okoliš i Studiju izvodljivosti.
-U oba slučaja radi se o skupo naplaćenoj hrpi uglavnom bezvrijednih papir – mišljenja je on.
Predložila je županu da ovu studiju ili izbriše, preinači bez Rijeke dubrovačke ili da napravi novu za alternativni pravac – Most dr. Franja Tuđmana – tunel prema Župi.
Odgovoreno joj je kako je prostor Rijeke dubrovačke već degradiran prekomjernom gradnom. Utjecaj ceste će biti velik, čulo se, ali zbog prisutnih degradacija neće biti toliko primjetljiv.
Riječ je uzeo i župan Nikola Dobroslavić.
-Županija mora brinuti o svom teritoriju i povezivanju i to radi. Povezali smo se Pelješkim mostom, dobit ćemo nadam se autocestu i moramo povezati zračnu luku i Dubrovnik s ostatkom županije. To smo već odavno usuglasili. Ova cesta je u svim našim strategijama od početka, ona je u našem prostornom planu i u Glavnom planu funkcionalne regije južne Dalmacije i sve je bilo u javnim raspravama – rekao je župan te napomenuo da su oni uvrstili u prostorni plan alternativne ceste u Rijeci dubrovačkoj.
-Mi smo zaustavili Hidroelektranu Ombla. Uvjerili smo se u to da je to opasnost i oduprli smo se HEP-u – dodao je župan, na što su mu dobacili da mu Europa nije dala pare.
-Nismo birali trase – rekao je dalje, a na pitanje tko je birao građani su dobili odgovor: ‘Čuli ste. Birala je Studija izvodljivosti’.
Na temu ljetnikovaca odgovorila je i Lisitzin istaknuvši rekla kako su svi ljetnikovci dio HIA-a studije.
Županijski vijećnik Marko Mujan rekao je kako su do 2017. postojale tri trase. Tad se počelo baratati s jednom trasom.
-Brza cesta bi prešla preko tri, četiri izvora izravno. Ja tu vodu pijem 12 godina. To je vodonosno područje – rekao je. Dodao je kako nisu samo neki objekti zaštićeni. Suhozid je kao način gradnje zaštićen od strane UNESCO-a i to treba vrednovati, naglasio je.
-Ako nam gradeći tamo ijedan izvor sredite, to će biti katastrofa – ističe Mujan te dodaje kako ga samo zanima zaštita vode.
-Zbog čega i na koji način ste iskoristili i gospođu Katrin uvrstivši i njen stav i mišljenje i od njega napravili ovo što ste napravili sad – pitao je. Još nismo otkrili onoga tko igru vodi, zaključio je.
Nikša Perkušić iz Župe rekao je kako voli život, a o životu je ovdje najmanje bilo riječi.
-Gradio sam aerodrom, HE nadzorni organ… Kad sam vodio Župu, vidim da sam je krivo vodio. Sačuvajmo ovo što sad imamo u Župi, Konavlima i Rijeci dubrovačkoj za život našeg čovjeka koji treba ovdje ostati živjeti – rekao je.
Ljubica Matović pitala je izrađivača Studije je li dosad ikad radio studiju za krški teren gdje je izvor i voda te kako je ona prošla u praksi. Zanima je i ima li u studiji ikakav negativan utjecaj za ljude, okoliš… Pitala je i kad je rađen terenski rad koji se navodi u studiji.
Mario Pokrivač rekao je kako se ovim poslom bavi preko 20 godina. Radio je na području krša pa i za rekonstrukciju Zrače luke u Čilipima.
-Za ceste jako puno, od kontinenta do krša rekao je, a na pitanje o tome ima li u studiji išta negativno po ljude i okoliš rekao je:
-Utjecaje smo gradirali od pozitivnih, ali i negativnih, spomenuli smo da će se jedan dio izgubiti, da će doći do smanjenja… Kad je izračunato koliko će se čega izgubiti doneseni su zaključci da se to spriječi na najmanju moguću mjeru – odgovorio je.
Marin Krstulović rekao je kako su se pojavili ogromni propusti u analizi geološkog dijela.
-Vaš zadatak je bio poći na teren ili barem u Vodovod i uzeti kartu s ucrtanim izvorima. Onda bi ova Studija bila puno značajnija i jača – rekao je te se osvrnuo na činjenicu kako su navedena samo tri izvora koja se koriste za vodoopskrbu. No bogatstvo našeg kraja izvorima puno je veće od toga.
-Ni jednim se podatkom u prijedlogu mjera zaštite okoliša ne osvrćete na postojeće vodotoke. Prijedlog mjera nije pratiti što se događa s vodotocima na cesti – rekao je dalje Krstulović. Rekao je i projektantu: Svaka čast, galerijom ste uništili i magistralu. Pitao je koja firma radi HIA-u i kako je odabrana. Strah ga je, rekao je, da je gospođa Katrin uzeta kao smokvin list nakon što je cijela stvar krenula.
-Nisam još vidio da je netko uspješno izveo 6 metara miniranja od kuće u urbanoj zoni – govorio je dalje.
Martinović Vuković rekla je kako gospođa Katrin nije smokvin list već je nezavisni europski stručnjak.
Prijavila se na otvorenom javnom natječaju. Imali su najbolje reference i najmanju cijenu, a radi se o Michael Kloos consultingu. Ona sama je rekla kako postoje eurospke odredbe koje se trebaju poštovati. Napomenula je kako će i UNESCO pogledati je li HIA napravljena na pravilan način. I ona je naglasila kako rade kao nezavisni stručnjaci, a tri osobe su uključene u izradu ovog dokumenta.
Josip Mikuš s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku rekao je kako su za potrebe studije obavljeni terenski radovi, ali nedostaje metodološki pristup jer je navedeno sam kad se izašlo na teren. Rekao je i kako se stječe snažan dojam da je puno toga u studiji nastalo copy paste metodom iz literature koja je uglavnom zastarjela. O morskom eko sustavu Rijeke dubrovačke u Studiji nema niti riječi, rekao je između ostaloga. Pitao je čemu je služio terenski obilazak kad je riječ o fauni jer ono što se navelo izgleda kao da je bila riječ tek o šetnji, a ne ozbiljnom terenskom radu.
-Koliko studija dosada su rezultirale odbijanje projekta odnosno koliko je studija dalo negativnu ocjenu jer sve što navodite su područja velike ugroze i nije dobro, bitno će utjecati… a na kraju ispada da ćemo biti sretni što ćemo to imati u okolišu – rekao je Mikuš.
U ime izrađivača odgovorila mu je Tajana Uzelac Obradović koja je rekla kako se prvo obrate nadležnom Ministarstvu koje prikuplja sve rezultate recentnih istraživanja, a dalje oni sami dolaze do dostupnih podataka. Oni im nekad nisu dostupni. Rekla je Mikušu da će uvažiti primjedbe.
Mario Pokrivač osvrnuo se na negativne ocjene te rekao kako u 20 godina desetak studija nije prošlo.
Nevenka Đirlić rekla je kako podržava stanovnike Rijeke dubrovačke te napomenula kako su na tom području velika klizišta.
-Dragi moji Riječani, budite sretni, na vašoj je strani Grad Dubrovnik – poručila je.
Odvjetnik Ivica Ban pitao je kako se mogla raditi studija kad za dva izvora vode nije još urađena stusija koja bi odredila zone sanitarne zaštite.
-Riječ je o izvorima vode koji su u sustavu vodoopskrbe Grada Dubrovnika – rekao je. Drug pitanje vezano je za dvije arheološke zone u Petrovom Selu.
-Kako se mogla planirati trasa brze ceste kroz sredinu tih arheoloških zona. One se ne mogu izbjeći zbog konfiguracije terena. Tko je donio političku odluku da se obradi samo jedna varijanta sjevernom stranom Rijeke dubroačke? Struka ne donosi odluku, koje je političko tijelo to odlučilo, tko je dao nalog? – pitao je. Spomenuo je i problem s odronima velikih gromada stijena.
-Je li predviđeno kako će se zaštititi buduća prometnica od tih odrona kad će prva zapreka tim kamenim gromadama biti za brza cesta, a ne maslinici? – pitanje je Bana.
Predstavnik izrađivača rekao je kako oni ne mogu utjecati na to je li nešto u zoni sanitarne zaštite ili ne. Dva spomenuta izvora su uzvodno od trase te na njih nema utjecaja. Kad je riječ o arheološkim zonama rečeno je kako ovo nije ni prva ni zadnja cesta koja će proći takvim zonama.
Riječ je zatražio Marko Potrebica. Zasmetalo mu je kad se reklo da ovo nije ni prva ni zadnja cesta koja će proći arheološkom zonom.
-To implicira da bez obzira na to što je rekao Grad i ovi ljudi u konačnici znači da ćete dati pozitivno mišljenje. To je neprihvatljiv stav s pozicije struke. Nemojte se baviti politikom, mi ćemo se baviti politikom. Ovo je skup 800 strana praznoga papira kojega građani ne prihvaćaju – poručio je Potrebica.
I opet je bez odgovora ostalo pitanje tko je dao nalog da se razmatra samo jedna varijanta.
U svom izlaganju jedan od stanovnika Rijeke dubrovačke zamolio je i papu Franja za pomoć zbog 900 godina stare crkve Gospe Velike u Rožatu.
Ivica Vlašić iz Župe rekao je kako je protiv ovakve ceste te neka se ista pomakne prema granici s BiH. Pitao je i jesu li pristupne ceste od strateškog interesa.
-Moramo donijeti pravu odluku za budućnost svih nas skupa. Pomozite nam da pronađemo pravo rješenje – rekao je.
Andrija Šikić dotaknuo se novog mosta preko Omble.
-Tko garantira da neće doći do urušavanja izvorišta što se u povijesti događalo? – pitao je.
Branka Martinović Vuković je rekla kako je dirati u Omblu dosta osjetljivo te da mu se večeras detaljno ne može odgovoriti na to pitanje. Savjetovala je pisanu primjedbu.
-Pitanje izvorišta je Pandorina kutija. U Omblu je bolje ne dirati – dodala je.
Mario Šljuka rekao je kako traži da se prije draft dokumenta HIA studije objave reference Kloos grupe kao i svo troje arhitekata. Tek tada se, dodao je, može razgovarati dalje. Odgovoreno mu je kako su one vidljive na internetu.
Kate Radić pitala je je li ova studija pravovaljana ako je zakonska obveza izraditi studiju za obje trase. I hoće li u tom slučaju izrađivač napraviti drugu studiju o svom trošku.
-Imali smo povjerenstvo koje je procijenilo da je studija napravljena u skladu s propisima i tad smo došli na javnu raspravu – odgovorio je Pokrivač.
Deša Karamehmedović pitala je treba li se sve uništiti zbog vozila u tranzitu.
Projektant je rekao kako je tranzit izvan sezone 4 posto ukupnog prometa, a u sezoni 20 posto.
-On kad ode i dalje će ostati zagušenje na postojećoj cesti – dodao je.
Ane Kostopeč iz Konavala rekla je kako zna koliki je tranzit ljeti i to samo od Grude do granice. Pitala je zašto se to ne riješi autocestom.
Rasprava je završena nakon skoro 6 sati.