Djelom i sudbinom Marije Jurić Zagorke bavim se u temeljnom svom poslu kroz kolegij Povijest novinarstva, tako da o Zagorki redovito predajem svojim studentima. Na ovom predavanju, na poticaj Hrvatske gospodarske komore i udruge Krug, odlučili smo posvetiti jedno predavanje ženi koja je u mnogo čemu pomicala granice, koja je, kako su rekli u Bečkom parlamentu, bila doista korak ispred i koja je bila prva profesionalna novinarka i u Hrvatskoj i u srednjoj Europi. Prva izvjestiteljica iz parlamenata u Beču i Pešti – istaknula je ove srijede za DuList povjesničarka književnosti i izvanredna profesorica na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc. Katja Bakija. Profesorica Bakija održala je danas prigodno predavanje, posvećeno prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki i književnici Mariji Jurić Zagorki, povodom Međunarodnog dana žena, a u organizaciji Županijske Komore Dubrovnik, Hrvatske udruge poslovnih žena Krug i Sveučilišta u Dubrovniku.
Katja Bakija i Nikolina Trojić podijelile su za DuList kako su organizirale i odlučile predavanje posvetiti Mariji Jurić Zagorki. Navodeći zbog čega su njena djela izrazito bitna u današnjem kontekstu, prof. Bakija ističe:
– Recepcija njenog djela, kao i njenog novinarskog i književnog rada, nije bila odgovarajuća ni njenom talentu ni njenoj energiji ni opusu kojeg nam je ostavila. Naime, Zagorku smo u jednom razdoblju, ali opet nedovoljno, spominjali kao književnicu. Zanimljivo je da je ona sama inzistirala na tome da je novinarka i tako se potpisivala – Marija Jurić Zagorka, novinarka. Radila je u tada najznačajnijim hrvatskim listovima, počevši od Obzora, za koji kažu da je otvarao europske obzore hrvatskim novinarima i da je bio određena akademija za hrvatske novinare. Isto tako, radila je i u Nadi, Jutarnjem listu, skrivena u redakciji pod pseudonimom. Iako to nije bilo u srednjem vijeku, nego tek pred sto godina, držalo se da ženi nije mjesto u novinarstvu – rekla je Bakija i istaknula kako su njeni temelji prisutni i danas.
– Zagorka nije odustajala i ostavila je književni korpus od desetine romana, koje je počela pisati na nagovor svog zaštitnika i mecene, Josipa Jurja Strossmayera, da bi zapravo svoje čitatelje odvratila od tuđinske, prvenstveno njemačke literature. U svojim djelima je izabirala snažne, emancipirane žene koje su bile društveno angažirane, što vidimo i po naslovima njenih romana. Kao novinarka ostavila nam je puno jer je doista bila beskompromisna. Zagorka je pokrenula i prvi časopis za žene, nešto što bi danas bila Gloria, ženski list, a kasnije i Hrvaticu. Danas se jedna soba u Hrvatskom saboru zove Soba Marije Jurić Zagorke jer je prva izvjestiteljica iz Sabora. Nažalost, nije doživjela priznanje za svoj rad, ali kasnije je svakako bila putokaz mnogim ženama – istaknula je povjesničarka književnosti i izvanredna profesorica Katija Bakija.
– Svake godine Hrvatska udruga poslovnih žena Krug – ogranak Dubrovnik u suradnji s Komorom organizira neko događanje, koje bi ponovno potaknulo priču o ženama, o jednakosti i pravima žena, a to je takav dan kada je potrebno propitivati našu ulogu u društvu. Kao prva hrvatska, a rekla bih i europska novinarka, Marija Jurić Zagorka je jedan svjetionik, put i u ono vrijeme kada nije imala suštinska prava jedna žena, usudila se i izdigla iz okvira društva i djelovala kao svojevrstan lider tog vremena – kazala je Nikolina Trojić, predsjednica Županijske Komore Dubrovnik.
Predavanjem se dao uvid u život i djelovanje Marije Jurić Zagorke u kontekstu onodobnih prilika na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Također, revaloriziralo se djelo te istaknute hrvatske novinarke, književnice, zagovornice ženskih i radničkih prava, prve žene koja je izvještavala iz Hrvatskog sabora i koja je bila dopisnica iz parlamenata Beča i Budimpešte.
No, usprkos popularnosti koju je uživala među čitateljstvom, na nju se u književnim i novinarskim krugovima uglavnom gledalo podcjenjivački.
Foto: Sveučilište u Dubrovniku/DuList