Grad

USKORO RASTEREĆENJE GRADA? Prometna ‘to do’ lista do 2021. godine

promet must du list 2020

Iako su iz Gradske uprave prije godinu dana za DuList najavili novi ulaz u Grad preko Orsule, ta je velika investicija ipak stavljena na čekanje. Razlog su druga, prioritetna ulaganja u cestovnu mrežu poput Lapadske obale, ceste Most – Pobrežje…
— Riječ je o ideji od koje se nije odu­stalo, ali je ista stavljena na čekanje s obzirom na druge investicije u pro­metnu, odnosno cestovnu mrežu Grada Dubrovnika, a koje su definirane kao prioritetne – odgovoreno nam je iz Grada Dubrovnika na upit u kojoj je fazi projekt novog ulaza preko Orsule.
Riječ o velikoj investiciji koja je, rečeno nam je lani, trebala biti prijav­ljena za financiranje na EUfondove u novom proračunskom razdoblju u kojem se očekuje veći naglasak upravo na promet. No, ideja o otvaranju novog ulaza pa čak i izlaza iz Grada preko Orsule nije nova. Raspravljalo se o njoj i u prethodnim razdobljima, a svakako treba istaknuti kako je Orsula u prostor­nim planovima označena i kao jedan od mogućih budućih spojeva autoceste i brze ceste na prometnu mrežu grada pa će se vjerojatno u tom kontekstu o njemu u budućnosti i razmišljati.
No, vratimo se trenutnim gradskim prometnim prioritetima, o kojima smo porazgovarali sa zamjenicom grado­načelnika Orlandom Tokić. Ona ističe kako su prioriteti definirani ovogodiš­njim proračunom, ali i Proračunom za 2020. s projekcijama kroz tri iduće godine, o kojem će gradski vijećnici raspravljati u prosincu.

Lapadska obala 2020.
U prvom redu tu je uređenje Lapadske obale, koja je izuzetno važna za raste­rećenje prometa unutar samog grada. Na ovu se investiciju čeka godinama, Lapadska obala danas je derutna prometnica koju je zbog lošeg stanja zapravo bolje i izbjegavati ako možete. Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić pred kraj svog zadnjeg mandata poku­šavao je uvjeriti građane kako je sve spremno za početak radova. Tome ipak nije bilo tako. Prve radove možemo očekivati u idućoj, 2020. godini.
Ova financijski zahtjevna investicija ‘teška’ oko 100 milijuna kuna radit će se u dvije faze. Prva faza podrazumijeva uređenje prometnice do zgrade fakul­teta odnosno Vile Elize.
— Za prvu fazu je građevinska dozvola na žalbi na Ministarstvu graditeljstva. Nadamo se da ćemo dobiti pozitivno mišljenje, što znači da da će tada dozvola postati izvršna i možemo krenuti na raspis javne nabave i početak gradnje. Početak gradnje planiran je za iduću godinu, naravno, uz uvjet da nam se potvrdi građevinska dozvola. Paralelno s tim podnijeli smo zahtjev za građevinsku dozvolu za drugu fazu radova, od fakulteta do benzinske postaje – govori Orlanda Tokić dodavši kako je potrebno do kraja odraditi i izvlašte­nje. No, Gradskoj upravi u realizaciji ovog projekta uvelike je otežala grad­nja Marine Frapa. Kako ističe zamje­nica gradonačelnika, zbog njene se izgradnje mora ići na kompliciraniji i skuplji zahvat, ali sve je ipak izvedivo. ­
Kad je riječ o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, Tokić ističe kako je u prvoj fazi podnesen zahtjev za izvla­štenje, a nakon dobivanja pravomoćne građevinske dozvole kreće se u drugu fazu rješavanja tih pitanja.
— Ne možemo početi graditi i stu­piti u posjedu bez završene druge faze izvlaštenja. Sličnu situaciju imali smo i na cesti Most – Pobrežje i zbog toga se cijeli taj proces odužio. Međutim, na Lapadskoj obali se radi možda o dvije, tri privatne čestice od po neko­liko metara kvadratnih, tako da tu, za razliku od ceste Most – Pobrežje, nemamo puno stranaka u postupku. Nakon završenog procesa izvlašte­nja možemo stupiti u posjed i krenuti s radovima. Prema mojoj procjeni rok, s javnom nabavom je šest mje­seci. Vidjet ćemo hoće li me vrijeme demantirati – ističe zamjenica Tokić.
Kad je riječ o financiranju ove ceste, čija će prva faza koštati oko 40 mili­juna kuna, Grad se nada nacionalnim sredstvima, o čemu će se razgovarati s Ministarstvom mora, prometa i infra­strukture budući da je riječ o prio­balnoj cesti, ali i sredstvima EU fon­dova. No, i bez tih sredstava gradnja će početi, a Grad je spreman i kreditno se zadužiti.
— Ova cesta nam je prioritet. Naime, svi ostali projekti idu u svrhu rastere­ćenja prigradskih naselja, odnosno u svrhu razvoja prigradskih naselja i širenja grada na to područje, dok je svrha uređenja Lapadske obale raste­rećenje prometa unutar grada. Ova je cesta važna kao što je bilo važno i uređenje križanja na Ilijinoj glavici. Ilijina glavica je riješila jedan pro­blem, a Lapadska obala će riješiti drugi veliki problem. Ne radimo neku cestu sa strane, koja je npr. važna samo Mokošici. Ovo je cesta kojom prolaze gotovo svi građani te je svima jednako važna – zaključuje ovu temu Orlanda Tokić.

Širenje prema Pobrežju
Vrlo važan projekt s kojim se s odre­đenim kašnjenjem napokon započelo jest cesta Most – Pobrežje.
— Izvođač je napokon uveden u posao, što znači da teče ugovoreni rok izgradnje od 18 mjeseci. Započele su prve aktivnosti poput iskolčenja i ograđivanja gradilišta, a u pravi rad trebalo bi se krenuti s idućim tjed­nom – ističe zamjenica gradonačel­nika. Ovo ulaganje podrazumijeva i sanaciju dijela ilegalnog odlagališta.
— To su nam dva najveća prioriteta i financijski najzahtjevnija – govori Orlanda Tokić dodavši kako se pri vrhu liste svakako nalazi i gradnja javne garaže iza OTP banke. Idejni projekt je napravljen i predstavljen, a u tijeku je odabir projektanta. Njena gradnja planirana je u idućoj godini. Važno je istaknuti kako će ova javna garaža rasteretiti dio gradskih promet­nica od uličnog parkiranja. Posebno se to odnosi na dio oko zgrade Suda i OTP banke, odnosno na spojnu cestu koja povezuje Starčevićevu i Vukovarsku ulicu.

‘Park and ride’ sustavi
— Cijela će ta zona dobiti dodatna par­kirna mjesta, a postojeća će se raste­retiti. Ova javna garaža važna je i zbog posjetitelja koji će tu moći ostaviti svoj automobil te vrlo brzo i jednostavno javnim prijevozom doći do Pila – rekla je dalje, dodavši kako je njena grad­nja važna i zbog budućeg ograničenog prometovanja oko povijesne jezgre.
— Ograničavanje prometa ići će u nekoliko faza, jer sve vodi ka tome, a to znači da neće bilo tko u bilo kojem trenutku moći sjesti u automobil i voziti oko Grada. Tu se prvenstveno misli na naše posjetitelje, koji danas kruže oko povijesne jezgre i traže parking. Gradnjom ove garaže dobit ćemo svojevrsni ‘park and ride’ sustav s garažom na pogodnoj lokaciji, koja je od povijesne jezgre udaljena svega dvije stanice javnog gradskog prije­voza – objašnjava Tokić.
U planu je i drugi, veći ‘park and ride’ sustav na Pobrežju, no on je vezan uz stambenu zonu koja je tre­nutno tek u planu.
— To je naša budućnost, jer svi veći gradovi imaju takve zone u kojima se ljudima više isplati ostaviti vozilo te ići dalje bilo kojim drugim oblikom prijevoza – dodaje.
Trenutno se radi i na projektu inter­modalnog urbanog centra grada, koji obuhvaća sve vidove prometa, od pomorskog do transporta Libertaso­vim autobusima, a podrazumijeva i zaštitu okoliša, učinkovite izvore energije, rekonstrukciju prometnih rješenja i javnih sadržaja Gruža, a obuhvaća područje od sadašnjeg kruž­nog toka oko Robne kuće Minčeta do Batahovine, odnosno do skretanja s Mosta dr. Franja Tuđmana. U projekt su uključene i Hrvatske ceste i Lučka uprava, a isti ima podršku i Vlade RH.
— Ovdje je riječ o skupu projekata te bismo svaki pojedinačno aplicirali na različite fondove Europske unije. Pro­jekt je zahtjevan i sami ga ne možemo realizirati – objašnjava nam Tokić dodavši kako je građanima od cijelog tog projekta najzanimljiviji tunel kroz Gruž, kojim bi se promet spustio pod zemlju. Međutim, on sam za sebe ne bi uopće bio funkcionalan jer nije cilj samo napraviti tunel te spustiti pro­met pod zemlju. Sav taj promet opet izlazi na točku A i točku B te se i na tim točkama moraju riješiti prometni problemi kako bi tunel imao svoju svrhu.
— To je opsežna studija čiji je rok realizacije 2030. godine, kada zavr­šava novi Operativni program Europ­ske unije. Do kraja ovog mandata pri­premit ćemo svu dokumentaciju kako bismo s novim proračunskim razdo­bljem krenuli s apliciranjem i povla­čenjem sredstava – zaključuje zamje­nica Tokić.
Svakako treba spomenuti i cestu kroz Gornja sela, koja će kao dvo­tračna cesta postati ‘bypass’ prema Dubrovačkom primorju, a nastavlja se i s projektiranjem dijela ceste od Mrčeva do Riđice.
Tu je i novi izlaz iz Mokošice, kojim će se znatno rasteretiti prometovanje unutar ovog naselja.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 6. studenog 2019.

Pročitajte još

Završen projekt participativnog budžetiranja na Kalamoti

Dulist

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

(FOTO) Dubrovnik u tonovima južine

Dulist