Početkom proljeća, započelo je uređenje tematskih pješačko planinarskih staza u sklopu projekta Ruralna kulturno-etnografska atrakcija.
Nositelj projekta, Dubrovačko-neretvanska županija, s partnerom Općinom Mljet osigurala je financijska sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.
Dopuna je to postojećoj Mljetskoj planinarskoj obilaznici koja je duga 43 kilometra i može se proći za tri do četiri dana odnosno oko 23 sata hoda. Kružna planinarska staza koja vodi s jednog kraja otoka na drugi, otvorena je 28. travnja 2012. godine prigodom Dana hrvatskih planinara u organizaciji Hrvatskog planinarskog saveza, Planinarskog društva Mljet i Planinarskog društva Planika-Mljet.
Nakon Mljetske planinarske obilaznice na red je došlo samo srce otoka – Babino Polje i Austrijski put kako bi više od sto tisuća posjetitelja, koliko ih godišnje posjeti otok, moglo upoznati nove kulturne, povijesne i prirodne ljepote Mljeta. Na području Babinog Polja formirat će se tematske staze na kojima će biti postavljena i „smeđa signalizacija“. Općina Mljet ugovorila je opremanje i obilježavanje tematskih staza s tvrtkom Straževac d.o.o. koja je zadužena za izradu, isporuku i montažu 25 tabla za urbanu, 104 za pješačku, 20 za označavanje kulturno povijesnih spomenika i 2 table s planom biciklističke staze. Ukupna vrijednost sklopljenog ugovora je 161.200,00 kuna.
Osim tematskih staza Babinog Polja, uredit će se i prilagoditi za turiste Austrijski put čiji je središnji dio zbog nepovoljnog položaja bio zapušten. „Austrijski put sagrađen je oko 1860. godine i služio je svim stanovnicima središnjeg i zapadnog dijela otoka za pristup jedinoj luci na otoku Sobri. Naime, iz Sobre je postojala brodska linija za Dubrovnik i Ston. Predmetnim putem preko luke Sobra otpremani su otočni proizvodi: buhač, ulje, vino i slično, a preko luke Sobra dopreman je materijal za izgradnju i druge potrepštine kojih nije bilo na otoku. Put je bio u funkciji do 1960-ih godina kad je sagrađena državna cesta, te je njegovo korištenje postalo nesvrhovito,” pojasnio je pročelnik Općine Mljet Dragec Levak.
Cesta je ukupno bila dugačka do 6 km i prosječne širine 2.5 metara. Probijanjem današnje asfaltirane ceste, dionica stare ceste od predjela Žukovac do Sobre, zbog nepristupačnog i strmog terena ostala je kao pješačka staza u svom izvornom obliku. Ovaj netaknuti dio Austrijskog puta, danas zarastao u draču, dugačak oko 850 m, tako je ostao simbol koji svjedoči o vještinama i upornosti tadašnjih graditelja.
Terenskim obilaskom utvrđena su brojna oštećenja kao posljedica sustavne nebrige, utjecaja vremena pa čak i ljudskog oštećenja. Sjeverni krak Austrijskog puta vodi iz samog središta Sobre, starog dijela naselja i prvotne luke. Izgradnjom vodoopskrbnih građevina na trasi Austrijskog puta iznad Sobre 90-ih godina, dionica od asfaltirane ceste do vodospreme proširena je i ostavljena u makadamu. Dalje od vodospreme, penjući se prema jugu uz strmi dio koji se naziva Mala skala, vidljiva su oštećenja rubnjaka, oštećenja središnjeg dijela trupa ceste te grmlje koje je duboko uraslo preko puta i u samom putu. Put središnjim dijelom prolazi kroz zapušteno polje gdje su se suhozidi dolaca urušili te dodatno ugrožavaju pješačku stazu. Predio Velika skala, posljednja dionica prije spajanja s cestom prema Babinom Polju, devastirana je većim urušavanjima potpornih suhozida i makadamske površine. Također, veći dio Austrijskog puta obrastao je šumom, grmljem, a prijeti mu i potpuna neprohodnost u slučaju rušenja osušenih borova.
Za radove na Austrijskom putu ugovorena je firma Straževac d.o.o, u iznosu 505.045,50, a s rokom za realizaciju od 150 kalendarskih dana od uvođenja u posao.
Projektom Ruralna kulturno-etnografska atrakcija, čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, obnovit će se Austrijski put i označiti tematske staze Babino Polje čime će se obogatiti ukupna turistička ponuda otoka, predstaviti povijesna zbivanja i u konačnici doprinijeti razvoju turizma u manje razvijenom turističkom dijelu Mljeta.
Općina Mljet u planu ima dalje raditi na unapređenju turističke ponude, posebice one koja se tiče aktivnog i ruralnog turizma. Planiraju se urediti tematske staze dodatnim sadržajima kao što su objekti za piknik odmorišta, vidikovci, hortikulturne intervencije ili interaktivni interpretacijski znakovi ili instalacije koje pojačavaju ili naglašavaju atraktivnost mjesta. Gdje je moguće, staze se planiraju prilagoditi i za bicikliste.
Vrijednost projekta Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija je 33.872.704,57 kuna, ukupni prihvatljivi troškovi su 32.645.708,48 kuna, od čega 85 % bespovratna sredstva u iznosu od 27.748.345,48 kuna. Projekt je financiran iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija” 2014-2020, a nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija.
