Hrvatska narodna banka (HNB) u novom priopćenju upozorava na usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj. Očekivani rast BDP-a ove godine revidiran je na niže, s 2.9 posto na 2.5. Ovaj pad se iznimno osjeti,a kako prenosi Index.hr, ukoliko konačni podaci pokažu pad BDP-a u trećem tromjesečju i nastavi se u četvrto tromjesečje, Hrvatska će tehnički biti u recesiji.
Kada je riječ o kretanjima u trećem tromjesečju ove godine, model brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, upućuje na blagi pad realnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2.5 posto- navode iz HNB-a.
U priopćenju stoji kako je prvu polovicu ove godine obilježio dosta snažan rast BDP-a Hrvatske.
Gospodarska se aktivnost u drugome tromjesečju tako povećala za 1.1% u odnosu na prethodno tromjesečje te je bila za 2.7% veća u odnosu na isto razdoblje 2022.- naveli su.
Najveći doprinos rastu je došao iz potrošnje i izvoza usluga (uglavnom turizam), rasta realnog dohotka (rast cijena prošle godine je bio veći od rasta plaća), dok su druge sastavnice bile relativno neutralne po pitanju rasta ili pada.
-Gospodarska je aktivnost nastavila rasti na tromjesečnoj razini u većini djelatnosti, izuzev građevinarstva i poljoprivrede…-objasnili su u priopćenju te dodali kako su u prvoj polovici godine snažno rasle financijske djelatnosti, a to su obrazložili rastom neto kamatnih marži banaka, što uključuje i prihode od prekonoćnih depozita kod HNB-a.
Industrijska proizvodnja je zamjetno počela padati zbog smanjenja proizvodnje energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju. Osim toga, HNB upozorava kako podaci koji su dostupni za srpanj i kolovoz upućuju na blagi pad broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu.
Ono što je zaista poraslo je inflacija, s 8 posto u srpnju na 8.5 u kolovozu – navodi Index te dodaju kako je to primarno rezultat poskupljenja energije (gorivo, plin, električna energija…) dok se temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) smanjila s 9.5 posto na 9.2 posto. Rast cijena hrane je također usporio, sa srpanjskih 11.8 posto u odnosu na isti mjesec 2022. na 10.3 posto u kolovozu.
Usporio je rast i cijena usluga (s 10.8 posto u srpnju na 10.7 posto), a kao razlog za rast cijena usluga HNB navodi znatan rast plaća i prelijevanje prijašnjeg rasta ulaznih troškova izazvano porastom cijena energije i hrane u uvjetima snažne potražnje stranih posjetitelja za turističkim uslugama.
HNB ipak predviđa da će ubrzanje inflacije u kolovozu biti privremenog karaktera, pa se do kraja godine očekuje nastavak pada inflacije. To je u skladu s makroekonomskim projekcijama HNB-a, tj. u skladu s očekivanjem pada BDP-a u trećem kvartalu ove godine (srpanj, kolovoz, rujan).
Stambeni krediti također sve su skuplji- tvrdi Index te naglašavajući da je Europska središnja banka podigla ključne kamate za još 25 baznih bodova.
-Kamatne stope u hrvatskim bankama nastavljaju postupno rasti kao posljedica daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a, iako među sektorima i instrumentima i nadalje postoje razlike- navodi HNB.
Prosječna kamata na prvi put ugovorene kredite nefinancijskih poduzeća je u srpnju iznosila 4.77 posto, što je smanjenje u odnosu na lipanjskih 4.97 posto. Ipak, kod stanovništva situacija je drugačija, pa se tako u srpnju zaduživalo s većim kamatnim stopama nego u lipnju.
Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u srpnju se povećala za 20 baznih bodova u odnosu na lipanj, na razinu od 3.27 posto, pri čemu je vidljiv utjecaj manjih iznosa prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja u usporedbi s proteklih nekoliko mjeseci, koji se obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka- naveli su iz HNB-a u svom priopćenju.
Kamatna stopa na gotovinske kredite je ostala skoro nepromijenjena i u srpnju je iznosila 5.84 posto. Kamatna stopa je kako prenosi Index na prvi put oročene depozite stanovništva iznosila 1.18 posto, 24 bazna boda manje nego u lipnju.
-Unatoč daljnjem rastu kamatnih stopa na kredite u bankama, kreditna je aktivnost ostala robusna za sektor stanovništva, dok je kreditiranje poduzeća prigušeno- objavio je HNB.