Uniformiranost u školskim klupama prisutna je u brojnim europskim i svjetskim zemljama, no u Hrvatskoj još nije zaživjela.
Iako je rasprava živa već nekoliko godina, mišljenja u Hrvatskoj su podijeljena. Dok jedni smatraju kako bi školske uniforme anulirale sve prisutniju ekonomsku diskriminaciju među školarcima, drugi su pak mišljenja kako treba očuvati slobodu izražavanja budući da mnoga djeca odjećom izražavaju svoju osobnost, ali i određene stavove, bunt…
Do početka ’90-ih godina prošlog stoljeća u hrvatskim školama postojale su školske kute, kojih se neki s nostalgijom prisjećaju, ne zbog njihove ljepote već zbog osjećaja pripadnosti školi (imale su grb škola), dok se drugi na samu pomisao o povratku kuta zgražaju. I među samim učenicima mišljenja su podijeljena. Jedni su za, drugi protiv.
Inače, u Hrvatskoj se već niz godina raspravlja o uvođenju školski, doduše uniformi, pa se vrijedi prisjetiti Hrvoja Bašića, učenika koji je 2011. godine kao član Nacionalnog vijeća učenika, otvorenim pismom predložilo uvođenje školskih uniformi kao sredstva borbe protiv ekonomske diskriminacije među učenicima.
Odijelo ne čini čovjeka
– Samo jedan potez čarobnim štapićem i sva djeca u školi ili razredu su odjevena isto! Sad se razlikuju samo po onome što im je darovala priroda; visini, boji kose, boji očiju… Odnosno njihovim karakterom, na koji su utjecali njihovi roditelji odgojem. Tada će se oni međusobno poznavati samo po onome što stvarno jesu: pametni ili vrijedni, dobri ili loši učenici, dobri ili loši prijatelji… Njihov rječnik neće više poznavati riječi kao što su siromašan ili bogat… I vjerujte mi, u njihova srca će biti ugrađene puno veće vrijednosti od jedne markice na odjeći, a mi ćemo biti svjedoci da odijelo ne čini čovjeka – razmišljanje je ovog učenika.
Da uniformama
No, ideja, barem za sad, nije zaživjela, iako je nedavno istraživanje portala EduCentar na 500 ispitanika pokazalo kako više od polovice njih smatra pozitivnim uvođenje uniformi tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.
Želeći pokrenuti incijativu za povratak školskih kuti u dubrovačke škole, zanimalo nas je mišljenje Dubrovčana, ravnateljica osnovnih škola te samih roditelja. Većina naših sugovornika smatra kako bi se trebalo razmisliti o uvođenju školskih uniformi, nikako kuta.
– Meni se ta ideja sviđa. Ja sam dijete koje je cijelo svoje i osnovno i srednje školovanje išla u kuti i nisam imala problema s kutama. To je bilo lijepo, samo su boje bile grube jer su kute bile crne. Uostalom u razvijenim zemljama uniforme su obilježja škola – kratko nam je prokomentirala Zrinka Capor, ravnateljica OŠ Marina Držića.
S druge strane ravnateljica OŠ Lapad Mirjana Kaznačić smatra kako se kutama ne bi izbjegle ekonomske razlike među djecom.
– Povratak na kute je dobar jedino iz funkcionalnih razloga, jer bi djeca na taj način mogla zaštititi svoju odjeću, pogotovo na satu likovne kulture, ali i na ostalima zbog kreda. No, djeca će i s kutama opet imati različite tenisice, različite mobitele, različite marende… Time se suštinski neće ništa riješiti, samo vizualno jer sve ostalo ostaje isto. Dakle nešto drugo bi trebalo riješiti, a to je mogućnost da svi imaju iste mobitele i iste tenisice. Ništa se kutama neće riješiti – ističe Kaznačić, te navodi primjer školskih uniformi, odnosno da svaka škola ima neku svoju prepoznatljivu odjeću s nekim grbom ili logom pa bi to bila uniforma škole koja bi služila djeci na čast. Na taj način prepoznalo bi se, smatra, da su to djeca iz Lapada ili Držića, to bi bila uniforma po kojoj bi se djeca identificirala sa svojom školom, i služila im na čast.
– Ne sviđa mi se ideja povratka školskih kuta, a o prikladnoj uniformiranoj odjeći bi mogli razmisliti. Postigli bi ujednačeno, pristojno odjevanje. Mišljenje učenika naše škole je podijeljeno, jedni su za, a drugi protiv. Mislim da će trebati još vremena dok se ova ideja i realizira – mišljenja je Vedrana Elez, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića.
Dobra ideja, ali…
A što o svemu misle roditelji školaraca?
– Kao profesor sam apsolutno za. Na mom likovnom odjelu djeca upropaste svoju odjeću na nastavi, iako ih stalno upozoravam. Kao roditelj, nisam za kute, već za uniforme, i to lijepo dizajnirane s grbom škole. Tu mislim na paletune i hlače za muške, kotule za ženske. Također, potreban je i obavezan ‘dress code’ za profesore i osoblje škole, jer bi to doprinijelo ozbiljnosti. Ali to mora krenuti od odraslih, koji moraju biti primjer mladima. Kako će djeca imati dobar primjer u profesorima koji dolaze na nastavu u odjeći za sportske aktivnosti? Mora se osmisliti cjelovito rješenje s tim da se ne bi trebalo vraćati u vrijeme socijalizma, već se trebamo ugledati u Zapad – mišljenja je Davor Lucianović, pročelnik Slikarsko-dizajnerskog odjela Umjetničke škole Luke
Sorkočevića, ali i otac jednog osnovnoškolca i jedne srednjoškolke.
Inače, prije nekoliko godina u Osnovnoj školi Župa dubrovačka postojala je inicijativa uvođenja, ne kuta i uniformi, već školskih majica. No, kako nam priča jedna majka, ideja je bolje prošla kod roditelja nego kod učenika.
– Bilo je pitanje kako će odjednom obući cijelu školu, hoće li “uniforme” financirati škola ili roditelji, hoće li krenuti samo s prvim razredima pa tako svake godine, kako će se osjećati djeca ako niži razredi nose školske majice, a viši ne. Na kraju se od svega odustalo. Moje je mišljenje da bi bilo dobro uvesti školske uniforme ili kute jer sada postoje pravila kako se za školu treba odijevati (zabranjene su uske hlače, tajice, kratke majice, ljetne bretelice…), a tih se pravila mnogi ne pridržavaju. Onda se djecu upozorava, proziva itd. Uz to, velike su razlike u financijskim mogućnostima roditelja, moda diktira svoje, neka djeca nose markiranu odjeću, a neka ne pa su zbog toga predmet ogovaranja (djevojčice znaju biti posebno okrutne po tom pitanju). Kute ili uniforme su dobra ideja, ali djeca ih ne žele – zaključila je jedna majka osnovnoškolke.
DuList odlučio je pokrenuti inicijativu uvođenja školskih uniformi u dubrovačke osnovne škole. Poznate dubrovačke dizajnerice trebale bi osmisliti njihov moderan, mladenački izgled, a o kome je riječ te kakve će nam ideje ponuditi čitajte u idućem broju našeg tjednika.