U utorak navečer – Glembajevi!

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teatar M&M, Ragusini i Grad Dubrovnik pozivaju sve zainteresirane na premijeru drame u tri čina – 'Gospodu Glembajeve' Miroslava Krleže u Sponzu, 16. srpnja u 23.30.

Dramaturški i izvedbeno, naša vizija Krležine drame Gospoda Glembajevi započinje i završava rečeni-com iz koje je nastala Bárbóczy-legenda: „Die Glembays sind Mörder und Falschspieler!“ „Glembajevi su ubojice i varalice!“ Naš tekst i okončava tim rečenicama na njemačkome i hrvatskome jeziku, dram-sku priču o Glembajevima pretvarajući u priču o ljudima koji su u shizofrenoj zbilji postali pomaknutima od stvarnosti, ludima ili luđacima, zatočenicima vlastite svijesti i savjesti, ubojicama i varalicama.
Unatoč tome ili upravo zato postali su dramatskim egzistencijama, teškim osobnostima iz Krležina i našega vremena, nositeljima identiteta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, svevremenosti. U okvir strahotne predaje o Glembajevima i u okvir radnje koja se događa uoči rata stavljamo dramaturški okvir Leoneo-ve slikarske i zamućene perspektive, potenciran događanjima noću.

Sto godina poslije, u Gradu-zrcalu

Režija Gospode Glembajevih polazi od koncepcije prostora kao otvorene i sklopive crne kutije na rubo-vima koje se osjećaju silnice godine 1913., kad se odvija radnja drame u Krležinoj zamisli, sa slutnjama Prvoga svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918., i godine 2013., sto godina poslije, u našoj suvremenosti, kad se osjeća kriza egzistencije i neodredivosti vlastita, obiteljskoga i drugih identi-teta uoči ulaska u europskounijski okvir, sad već u tom okviru, i neriješenih ljudskih situacija i društve-nih i egzistencijalnih previranja dvadeset godina nakon Domovinskoga rata i osamostaljenja Hrvatske s polaznicom u Agramu-Zagrebu i Hrvatskoj, s odredištem u Dubrovniku, u Gradu-zrcalu, u Sponzi, na mjestu dubrovačke, hrvatske i svjetske pismohrane, u prostoru susretišta baštinske znanosti, školstva, umjetnosti, kazališta, kulture, u kojoj spavaju i slike hrvatskih branitelja, mladih ljudi poginulih za slobo-du svih nas, u Gradu prelijepih kamenih škatula i Dubrovnika naslonjena na dlanu prema zvijezdama, i bude teške uspomene.

Srpanjsko ljeto u dubrovačkoj noći

Razgovori o portretima u prvom činu koji su, u snažnoj i stalno naglašenoj imaginativnosti, imaginar-nosti, onostranosti, irealnosti i iracionalnosti predstave Gospoda Glembajevi, „obješeni“ na fiktivnom zidu u gledalištu, odzrcaljuju se u Leoneovim slikarskim portretima koji nastaju za vrijeme predstave, objašnjavaju njegovu muku sa slikanjem, ali i uvjetuju prelaženje salonskih namještenih portreta uboji-ca i varalica u dugom slijedu glembajevštine u takovrsne pojedinačne i skupne, žive i manijakalno-shizofreno pomaknute portrete na pozornici.

U trenutku izlaska Leonea sa scene, iz crne kutije, nestaje slika, koja se postupno raspadala u dijelovima i nijansama bjelila i crnila, ljubavi i smrti; izlaze mrtvaci koji su bili usidreni u Leoneovim halucinantnim i psihotičnim, überspannt pogledima, pokretima, rastrga-nu govoru i stalnom kretanju i vrućini emocija za vrijeme kasnoga ljeta u Agramu-Zagrebu, za vrijeme srpanjskoga ljeta u dubrovačkoj noći. Leoneova mutna slikarska i ljudska perspektiva pretvara se u mu-tnoću ludila, a Holbeinova glava iz Basela, s početka predstave, s licem ovalnim, dječjim, nasmijanim, preobražava se u Münchov jezivi Krik deformirana lica i uništena identiteta na kraju predstave.

Istodobno s našom predstavom nastajala je i knjiga o Krleži, Glembajevima, nama, identitetima, Agra-mu, zbornik umjetničkih i znanstvenih radova autora i sudionika predstave, izdanje posvećeno stotoj godišnjici postojanja Glembajevih i 120. rođendanu Miroslava Krleže, naslovljeno 100 godina Glemba-jevih: Kako smo vidjeli Agram i Krležu, koje se predstavlja u Dubrovniku, 18. srpnja 2013. Gospoda Glembajevi u crnom kodu 16. srpnja u 23 i 30, pola sata prije ponoći, Yorick 17. srpnja u 24 sata, u po-noć, u Sponzi, u bijelom kodu, obje predstave, crna i bijela, u znaku ludila identiteta i radosti prikaziva-nja u rodnom Dubrovniku, na Stradunu.