O Baldu Bogišiću (Cavtat, 1834. – Rijeka, 1908.) najznačajnijem hrvatskom pravnom znanstveniku i jednom od najvažnijih pravnika u europskoj pravnoj povijesti napisani su mnogi radovi. Kulturna sjećanja posebno je izražena u Crnoj Gori, što ne iznenađuje uzmu li se u obzir njegove posebne veze s Crnom Gorom – izrada Opšteg imovinskog zakonika, rukovođenje crnogorskim ministarstvom pravde od 1893. do 1899. godine, te različite druge dužnosti koje je obavljao za kneza Nikolu I. Petrovića Njegoša. Istraživački i stvaralački u pristupu Bogišiću i njegovim odnosima s Crnom Gorom prednjači dr. sc. Zoran P. Rašović, redoviti profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i redoviti član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Udruga pravnika Crne Gore u Podgorici je 2021. godine objavila novu knjigu/e akademika Rašovića pod naslovom Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić. Riječ je o grandioznom znanstvenom uratku, sistematiziranom u četiri knjige na ukupno preko 2.600 stranica u okviru kojih su analizirani ključni dijelovi biografije i bibliografije Balda (Baltazara, Valtazara) Bogišića, njegovi odnosi i veze s Crnom Gorom i knezom Nikolom, uz prezentaciju više stotina do sada neobjavljenih i transkribiranih izvornih dokumenata, uključujući mnoge dokumente iz Zbirke Baltazara Bogišića HAZU u Cavtatu. Nakon dvije promocije u Crnoj Gori i promocije na Sveučilištu u Zagrebu u studenom 2022. godine, 30. svibnja 2023. godine promocija je održana u Svečanoj dvorani Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Promociju su otvorili rektor sarajevskog sveučilišta prof. dr. sc. Rifat Škrijelj i dekanica Pravnog fakulteta u Sarajevu prof. dr. sc. Zinka Grbo. O knjizi/gama su govorili uz akademika Rašovića i akademici Husnija Kamberović i Šerbo Rastoder, prof. dr. sc. Branislav Radulović, prof. dr. sc. Meliha Povlakić, doc. dr. sc. Mehmed Bećić i doc. dr. sc. Mirza Hebib. Promociji su nazočili mnogi predstavnici akademske zajednice i diplomatskog kora.
Imajući u vidu zavičajnu dimenziju, doc. dr. sc. Mirza Hebib u fokus izlaganja stavio je Bogišićeve prepiske s nekim Dubrovčanima njegova vremena. Ukazao je kako se Bogišićev rad u Dubrovniku pomno pratio i kako su se zemljaci njime ponosili. Analizirao je, među ostalim, do sada neobjavljena pisma s Nikom Pucićem, Vlahom Bukovcem i Kostom Vojnovićem. Ukazao je na međusobni ponos i poštovanje, te da unatoč činjenici da se Dubrovnik njihova vremena nalazio u ponižavajućoj etapi svoje povijesti, vremenu kada je slobodarska tisućljetna tradicija zamijenjena etapom poniženja u okviru provincije Austro-Ugarske monarhije, intelektualna elita međusobno se ponosila krajem iz kojeg je potjecala i na najbolji način ga promovirala u europskim okružju.
U odnosu na cjelokupno izdanje, neovisno jesu li u pitanju privatne prepiske ili znanstvene analize, zaključio je kako objedinjeni pregled i prezentacija ovako obimnog gradiva otvara mogućnost novih metodoloških pristupa i interpretacija povijesti o Bogišću. Različiti istraživači, osobito pravnici i povjesničari, imaju mogućnost pronaći teme za koje imaju poseban istraživački interes. Također, opća zainteresirana javnost, osobito zaljubljenici u prošlost imaju mogućnost čitajući različite dokumente ili prepiske Bogišića i njegovih suvremenika, spoznati mnoge povijesne kuriozitete. Svi koji su istraživali u arhivima, znaju kako je ulazak u arhiv svojevrsni vremeplov, tako je izdanje akademika Rašovića svojevrsni vremeplov života i djela Balda Bogišća.
Lokalno promatrajući, na mikro-razini, Bogišić, uz Bukovca i Supila predstavlja bez sumnje najveće ime koje je Cavtat dao dubrovačkoj i hrvatskoj povijesti. Kao slavni pravnik, pravni povjesničar, etnograf i kolekcionar, svojim radovima i materijalnom ostavštinom pohranjenoj u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, ostavio je razloge za trajno sjećanje. Upravo zato svaka analiza
njegova znanstvenog rada, a osobito ovakva publikacija koja direktno potiče istraživače na daljnja istraživanja, predstavlja posebnu vrijednost. Akademiku Rašoviću upućene su iskrene čestitke na pedantnom i predanom radu i valorizaciji Bogišićevih doprinosa.
Očekuje se kako bi knjiga akademika Rašovića u skorije vrijeme trebala biti prezentirana i dubrovačkoj javnosti.