Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zaprimila je obavijest udruge Biom da se ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita) po imenu Gipsy nalazi na području doline rijeke Neretve. Nakon što je odletjela s Brača, Gipsy se samo kratko zadržala na Hvaru, odakle je svoj put nastavila prema našoj županiji.
Prvo je sletjela u Slano nakon čega je nastavila put prema dolini rijeke Neretve gdje se trenutačno nalazi, prenose iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Ponovne pojave ćelavog ibisa (Geronticus eremita) u Hrvatskoj moguće su zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija s jedinkama iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji. Za ove ptice uređeno je hranilište u sjevernoj Italiji, no ipak prije odlaska tamo odluče letjeti i našom zemljom. Sve jedinke su opremljene GPS uređajima koji prate njihov let. Ovu rijetku pticu može se pratiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju.
Riječ je o vrsti ptice ćelavom ibisu (Geronticus eremita) koja je u Europi i Hrvatskoj izumrla još u 18. stoljeću. U Hrvatskoj posljednje jedinke gnjezdile su se u Istri. Ptica je selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi svega oko 200 jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku.
Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj. Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.
Budući Gipsy nije plaha i može joj se prići, molimo ukoliko je susretnete da joj ne prilazite i ne uznemiravate u trenucima kada možda odluči prespavati baš na vašoj kući ili negdje u blizini, promatrajte je iz daljine i pustite da sama odredi kada će krenuti dalje na put.
Ako uočite ili kojim slučajem fotografirate Gipsy, molimo da podatke dostavite Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županiji na sljedeći kontakt: info@zastita-prirode-dnz.hr, a sve kako bi smo zajednički doprinjeli očuvanju i ponovnom povratku ove izumrle vrste u Europu.
Foto: Udruga Biom