U kampanju uloženo 1,1 milijun kuna, a građani još uvijek ne znaju razvrstavati otpad

Šesnaest tisuća letaka (za domaće i strane turiste), 6 tisuća plakata, 13 bannera, 10 tisuća brošura, 500 slikov­nica za djecu, 500 bojanki, 11 tisuća naljepnica za kante… Dio je promo­tivnog materijala za građane, u sklopu projekta ReDU, odnosno programa izo­brazno-informativnih aktivnosti o gos­podarenju otpadom Grada Dubrovnika, kojim se želi podići razina svijesti gra­đana o važnosti razvrstavanja otpada.
No, budući da dio naših sugrađana s kojima smo razgovarali nije niti svje­stan kako Čistoća i Grad Dubrovnik provode bilo kakvu edukaciju i infor­miranje na ovu temu, očito je kako svi ti promo materijali nisu dovoljni ili dovoljno dostupni širem broju ljudi. Zanimale su nas stoga sve pojedinosti ovog projekta, koji se u Dubrovniku pro­vodi još od kolovoza prošle godine.
Uz navedeni promo materijal, na čiji je dizajn, izradu i tisak potrošeno skoro 214 tisuća kuna, napravljeno je, naveli su nam iz Grada Dubrovnika, i šest reklama za javno oglašavanje, izrada prigodnih poklona sudionicima pro­jektnih događanja, 400 majica, 400 vrećica, 200 kapa, 200 kišobrana, 200 memorijskih stickova i 300 rokovnika.
A koje su sve aktivnosti do danas pro­vedene? Kako navode iz Grada Dubrov­nika, do danas je održano osam eduka­cijskih predavanja stručnih predavača, a planirano ih je još pet. Na prvom se, uvodnom predavanju govorilo opće­nito o projektu, a potom su se nizale teme kao što su utjecaj otpada na biljni i životinjski svijet, održivi razvoj, nove tehnologije zbrinjavanja otpada, gos­podarenje otpadom u kruzing turizmu te utjecaj kruzera na ozon, kompostira­nje, odvajanje i sprječavanje nastanka otpada, a predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju otpada u Dubrov­niku. Iako su ona redovito održavana tijekom radnog tjedna u jutarnjim satima, iz Gradske uprave uvjeravaju nas kako su ista dobro posjećena.

Predavanja su – dobro posjećena
— Na navedena predavanja, koja su dobro posjećena, pozivani su i mediji putem kojih se zainteresiranoj javnosti dodatno prenose informacije s održa­nih predavanja, kao i putem priopće­nja i objava Grada Dubrovnika – ističu iz Gradske uprave u odgovoru na naš upit. Dodaju i kako stručni predavači gostuju na televiziji i radiju, a koji i redovno emitiraju spotove s edukativ­nim porukama/podacima o gospoda­renju otpadom.
— Putem medija dijelili su se i pri­godni pokloni, organizirale su se nagradne igre s pitanjima na temu gos­podarenja otpadom. Mimo navede­noga, organizirali su se okrugli stolovi, sastanci, mini predavanja, a promovi­ran je i projekt na događajima poput Zelene Čistke i drugim – navode nam detalje ovog projekta. Tu su, govore nam, i radionice za djecu u školama i u vrtićima sa stručnim predavačem, kao i radionice na otvorenome – posjet odlagalištu otpada Grabovica i reciklaž­nog dvorišta ‘Pod Dubom’ na kojima su stručne osobe učenicima održale pre­davanje o načinu odlaganja otpada na odlagalištu Grabovica, važnosti odvoje­nog prikupljanja otpada i mjerama koje se poduzimaju na odlagalištu u cilju zaštite ljudskog zdravlja. Naravno, edu­kacija treba početi od vrtićke dobi, što je izuzetno važno, ali u ovoj fazi, kada se cijela Hrvatska mora u kratkom vre­menu pripremiti za potpuno novi način odlaganja otpadom, važna je i edukacija svih građana. Ako je suditi po komenta­rima naših sugrađana, o ovoj se temi i dalje nedovoljno govori i educira.

Promo materijal i na stranim jezicima?!
Kad je riječ o promotivnim materi­jalima, putem kojih bi se građanima moglo vjerno prikazati kako razdva­jati otpad u vlastitim domaćinstvima, iz Grada navode kako su napravljeni materijali prilagođeni ciljnim skupi­nama, a tiskani su i na stranim jezi­cima, odnosno osim na hrvatskom i na engleskom i njemačkom. Valjda kako bi se educirali i naši posjetitelji.
— Da bi se projektom obuhvatio što veći postotak stanovništva, letci su se slali i uz račune Čistoće Dubrovnik. Također, sve tvrtke i institucije u (su) vlasništvu Grada Dubrovnika, kao i u suradnji, uključene su u distribuciju promo materijala koje sadrže ključne poruke/informacije o gospodarenju otpadom, a projekt se oglašava i putem portala, tiskanih medija, reklama na najfrekventnijim lokacijama poput Zračne luke Dubrovnik (tri reklame), Luke Dubrovnik (jedna reklama) i na autobusima javnog prijevoza (dva auto­busa) na razdoblje od pola godine do godinu dana – detaljno nam izlažu iz Gradske uprave.
A je li dosadašnji tijek projekta, vrije­dan nešto više od milijun kuna, posti­gao željene rezultate?
— Uspješnost projekta će se najbo­lje moći evaluirati na kraju provedbe istog jer nijedna projektna aktivnost nije završena, ali svakako su dosadašnje aktivnosti podigle razinu svijesti gra­đana o važnosti razvrstavanja otpada – zaključak je Grada Dubrovnika.
Spomenut ćemo na kraju i finan­cije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.174.390,00 kuna. Pored već navedenog iznosa za promo materijale, nešto više od 400 tisuća kuna planirano je za audi­ovizualne i radijske medijske usluge, a 78 tisuća kuna potrošit će se za organi­zaciju 13 predavanja, u što je uključen najam prostora uz uvjet dostupnosti osobama s invaliditetom, opremu i catering. Čak 111.500,00 kuna namije­njeno je za usluge voditelja programa i predavače (sluge pripreme i razrade teme predavanja, priprema materijala, organizacija tribina i koordinacija pre­davača), a 351.250,00 kuna ide na usluge oglašavanja projekta na javnim povr­šinama te u tiskanim i elektronskim medijima. Nešto manje od 16 tisuća kuna planirano je za organizaciju radi­onica za djecu, dok je 1.680 kuna nami­jenjeno za usluge tumača znakovnog jezika.
No, unatoč svemu navedenom, infor­macije, barem za sad, očito nisu stigle do svih građana. Srećom, ima još vre­mena jer se projekt provodi do početka travnja 2020. godine. Do tada bi se tre­bala, po mišljenju dijela građana, prove­sti malo ‘agresivnija’ kampanja te kon­kretna edukacija stanovništa o tome kako pravilno odvajati otpad. Znate li koji otpad baciti u koju kantu, gdje poklopac od jogurta, a gdje čašicu ili pak tetrapak? Što s omotima od čoko­lade, plastično-aluminijskom anbala­žom, pelenama ili pak vlažnim mara­micama?, samo su neka od pitanja koja vjerujemo ‘muče’ dio naših sugrađana.

PITALI SMO GRAĐANE ‘Kad bi sve funkcioniralo, ne bi bio problem odvajati otpad’

Razvrstavate li otpad? Znate li da će to uskoro biti obavezno? Je li Vas o tome informirala Čistoća kroz promo materijale ili edukaciju? Biste li razvrstavali otpad da Vam se osiguraju kontejneri?

MIHO
Osobno ne razvrstavam otpad. Nisam dobio nikakve obavijesti niti kakvu edukaciju, a nisam to ni primijetio na televiziji. Ako dobijem obavijest da moram to raditi, naravno da hoću. Živim sam i nemam ni puno otpada za razvrstavati.

INES
Ne razvrstavam otpad. Živimo u Zatonu pa i običnu vreću otpada moramo autom voziti do kante za smeće jer nam je daleko. Nisam dobila nikakve obavijesti ili upute za razvrstavanje otpada od Čistoće. Kada bi osigurali kante, vjerojatno bih i razvrstavala.

NATAŠA
Ne razvrstavam otpad. Radim po apartmanima i često me gosti pitaju imamo li kontejnere za reciklažu. Nisam dobila nikakve obavijesti, promo materijale ili edukaciju o reci­klaži otpada. Vidjela sam reklame na televiziji, ali mislim da to nije baš zaživjelo kod nas. Ne bi mi bio nika­kav problem razvrstavati da imamo kontejnere.

ELIZABETA
Nisam dobila nikakve posebne oba­vijesti, materijale ili edukaciju o raz­vrstavanju otpada. Zbog posla kojeg radim, upoznata sam da postoji neka edukacija. Kod kuće jedino odvajamo plastičnu i staklenu ambalažu jer je ona povratna. Kada bi sve to funkci­oniralo, ne bi mi bio problem razdva­jati otpad kod kuće.

ZLATKO
Osobno razvrstavam otpad, uglav­nom na papir, plastiku i ostalo. Sva­kog dana taj razvrstani otpad bacim u posebne kontejnere. A onda gle­dam kako isti kamion kupi sve to razvrstano pa dobijem osjećaj kako to radim uzalud. Dobio sam obavije­sti o razvrstavanju otpada.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 13. studenog 2019.