Večeras je u velikoj dvorani Poslijediplomskog središta u Dubrovniku održana tribina povodom godišnjice dubrovačkog referenduma, prvog takvog na zahtjev građana. Na tribini, koju su vodili dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, novinar Luko Brailo te Dragan Zelić iz GONG-a, građani su napunili dvoranu sa samo jednim pitanjem u mislima: ‘Je li referendum uspjeh ili neuspjeh?’
Uvodno, Enes Čerimagić iz Zelene akcije istaknuo je kako se ‘ovdje radi o modelu investitora koji samo dođe, jednostavno nema ideju graditi project, već samo želi dobiti prostorni plan, kako bi vrijednost zapravo rasla’.
– To je možda odgovor na pitanje zašto se situacija godinu dana nakon tako sporo razvija, a prve lopate već su trebale biti na Srđu – kazao je Čerimagić, te dodao zahvalu svima onima koji su razvijali ovaj projekt samo zbog činjenice kako su ujedinili Dubrovčane.
– Biti u poziciji van Dubrovnika malo je ‘nezgodno’, jer vi ove stvari doživljavate na dnevnoj razini , vi ste u temu svome sudjelovali. Pokušat ću bez velikog teoretiziranja opisati stanje u kojem živimo, ono koje politolozi nazivaju postdemokratski kapitalizam. U drugom dijelu bih pokazao zašto je u Dubrovniku paradigmatski događa isti taj kapitalizam. Također bih dao odgovor na pitanje je li ovo uspjeh ili neuspjeh – kazao je Šalaj.
– Postdemokratski kapitalizam jest ne-življenje u demokratskim društvima. Karakteriziraju je tri moćna elementa: interesi moćnih manjina postali su važniji od interesa građana, a demokracija predstavlja vladavinu naroda. U postdemokraciji se to pervertizira kroz razne mehanizme. Tu je i činjenica kako su u tu postdemokraciju snažno uključeni i mediji, medijski spektakl. Treći proces je velika apatija i frustracija građana, osjećaj kako vlastitim djelovanjem ne mogu ništa promijeniti – ističe Šalaj, te dodaje kako se to događa u kapitalizmu, a ovaj tip ‘kapitalizma opasan je za društvo’.
Ekonomija daje prihode politici, to je ono što klasični liberalizam ističe kao najbolje. No od kraja devedesetih do danas živimo u društvu koje se ne zalaže, a nema analitičara koji će reći kako je ovaj model dobar – kaže Šalaj.
– Politika je tu samo da provodi ono što investitori, ekonomija, poduzeća traže. U takvoj situaciji, pitanje je što mogu učiniti obični građani, koliko je za njih još uvijek politika smislena djelatnost i trebaju li se angažirati ili? – kaže Šalaj.
– Dubrovački dogovor je pokazao kako politička klasa više ne želi slušati građane, već samo zadržati ih četiri godine. Je li to oligarhija, vladavina elite ili pak nešto treće, apsolutna moć u rukama političara? – ističe Šalaj.
Poruka koja je poslana iz Dubrovnika jest kako građani trebaju sudjelovati u politici kroz različite kanale, a oni se ne svode samo na izbore i ne staje samo na građanskim inicijativama – kazao je Šalaj, te dodao i kako postoji snažna poruka o tome koliko je moć građana snažna.
– Nažalost, nikada nećemo znati koliko je od tih 70 posto građana bilo za a koliko protiv – kazao je Šalaj.
Formalno gledano, neuspjeh ležu u tome kako je izlaznost bila mala i kako građani nisu donijeli tu konačnu odluku, ma kakva ona bila, za ili protiv. Činjenica je da to nije postignuto i to se može promatrati kao neuspjeh. Čitav je niz stvari koje je dubrovački referendum pokazo za Dubrovnik i Hrvatsku. Po meni, tu su tri stvari: činjenica da je naša referendumska materija, pravni okvir provođenja referenduma najslabije uređena stvar. Ovaj referendum pokazao je niz nepravilnosti koje treba regulirati – kazao je Šalaj.
Dodao je i pojam ‘dubrovačkog slučaja’, dubrovačke paradigme, gdje je čitava politička klasa stala uz ovaj projekt, gdje političkoj klasi ne možemo vjerovati u smislu da će se brinuti o građanima.
Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi se dogodilo u Dubrovniku da je referendum uspio. Očito je da taj novi model demokracije moramo pokušati razbijati, kazao je Šalaj.
Jesmo li nejaki? – pitao je Luko Brailo prisutne, podsjetivši ih na povijest razvoja ideje golfa na Srđu. Također je dodao kako je referendum važan zbog činjenice kako bi se slamanjem grada otvorio postor za progurivanje 400 velikih investicijskih projekata od Istre pa sve do Konavala, od kojih je devedeset na našem području.
-Kada vlast slomije Dubrovnik, samo je pitnaje ‘tehnike’ kada će se ovo dogoditi ostalima – kazao je Brailo, te dodao i što se tiče referenduma, je bilo najmanje tekstoma u medijima u kojima bi se ljudima objašnjavalo što su to dobre, a što loše strane cijele ove priče.
– Važno je što je inicijativa pokrenuta. Vi ste ti koji su je pokrenuli, vi ste pokazali odgovornost za grad i animirali ljude kako god oni u konačnici glasali. Dubrovkinje i Dubrovčani, pokazali ste jasnu poruku kako biti dobar građanin – kazao je Zelić.
Ukazao je i na to kako je priča o referendumu važna zbog privatizacije javnog prostora i koliko je političare zapravo strah odluke građana.
GONG se zalaže za uvođenje građanskog odgoja u škole kako bi se stvorili odgovorni građani, otkrio je Zelić, te dodao i kako bi mediji morali biti ti koji daju jednako prostora svima kako bi se utvrdili bitni detalji poput izlaznosti građana i slično.
Nakon tribine uslijedilo je nekoliko pitanja koja su se mahom ticala referenduma, kao i nekoliko primjedbi o zakonskim regulativama, izlaznosti građana te mogućnostima poboljšanja ovog vida demokracije.