Notna edicija Krešimira Magdića ‘Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista u pučkim napjevima Dubrovačke biskupije’ u izdanju Folklornog ansambla Linđo predstavljena je u petak navečer u dubrovačkoj katedrali u izravnom prijenosu na kanalima Dubrovačke biskupije.
Riječ je o trećoj notnoj ediciji na kojoj surađuju Magdić i Linđo, a pokazatelj su vrijednog napora Linđovaca za očuvanje baštine.
Ravnatelj Linđa Vlaho Kljunak rekao je kako su veze Magdića i Linđa počele u prvim godinama nakon osnivanja ansambla budući da je gospar Magdić bio prvo pomladak tamburaša. U Linđu je bio sve do 1993. godine kad ga napušta, a više od 10 godina bio je voditelj glazbenim sekcijama te je su za njegovo vrijeme izdana tri nosača zvuka.
-Posebno se skrbi o hrvatskoj crkvenoj glazbenoj baštini. Prikupio je i obradio stotinjak marijanskih, korizmenih i božićnih pjesama i kolendi – rekao je dalje Kljunak dodavši kako su ova tri izdanja njegova prva izdanja kao samostalnog autora.
-Zadovoljstvo nam je da smo njegov vrijedni istraživački rad donijeli na svjetlo dana – rekao je te izrazio zadovoljstvo što je Lado upravo s ove edicije izabrao dvije skladbe za svoj ovogodišnji uskršnji program.
Recenzent ovog izdanja dr. sc. Jakša Primorac naglasio je kako je ovo iznimno djelo vrlo važno za hrvatsku glazbenu kulturu.
-Ova notna edicija prvi je pothvat oživljavanja starinskog pučkog crkvenog pjevanja u Dubrovačkoj biskupiji. Nastala je na temelju višedesetljetnih terenskih i arhivskih istraživanja i predstavlja vid spašavanja bogate baštine koja je velikim dijelom već izumrla ili je u fazi izumiranja i nestajanja – rekao je među ostalim. Autor edicije Krešimir Magdić naveo je razloge koji su doveli do ovog izdanja. Rekao je kako je početkom 80-ih kao glazbenik i voditelj glazbenih sekcija Linđa, inspiriran radovima don Miha Demovića uz klapu Linđo kasnije Linđo N, osnovao ansambl za hrvatsku ranu glazbu, Capellu Ragusinu. Ukazala se tada potreba za trajnom dopunom glazbenog repertoara poglavito sakralnog kojega je ansambl prezentirao.
-Osim nabavljanja brojnih tiskovina s predmetnom građom vidike sam proširio uvidom u svu dostupnu mi arhivsku građu i samim zapisivanjem glagoljaških napjeva na terenu Dubrovačke biskupije, što je rezultiralo pozamašnim zbirom baštinskih napjeva – rekao je Magdić dodavši kako je s Ivom Belamarićem obilazio teren Konavla kada je prvi put pohodio dom kazivačice tete Nike Šiljug. Kasnije je njeno izvođenje Konavoskog plača potpuno očaralo Magdića te je on postao razlogom nastanka ove notne tiskovine.
Predstavljanjem notne edicije o korizmeno-uskrsnim pučkim napjevima Dubrovačke biskupije završio je ovogodišnji program manifestacije “Kršćansko lice kulture”, koja je u svom skraćenom obliku održana drugi put u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.