Javna rasprava u Studiji utjecaja na okoliš nove operativne obale za područje Batahovina u Luci Dubrovnik održana je u četvrtak popodne u Gradskoj vijećnici.
Dubrovačka javnost mogla je saznati koje se mjere zaštite okoliša ili praćenja namjeravaju poduzeti kako bi navedeni projekt, koji bi se trebao izvesti kroz 18 mjeseci, bio izveden uz očuvanje okoliša.
Marko Pokrivač iz tvrtke izrađivača studije Dvokut Ecro istaknuo je kako postojeće stanje na Batahovini ne udovoljava uvjetima i da je potrebna rekonstrukcija i dogradnja. Riječ je o vezovima 17, 18 i 19, namijenjenim za brodske i trajektne linije, dok su vezovi 10 do 16 namijenjeni cruiserima. Projekt je obuhvatio 426 metara duljine obale i oko 11 tisuća metara četvornih lučkog područja. Projektom je predviđeno ukloniti osam (odnosno bez silosa sedam) objekata u obuhvatu.
Studija kroz bitne točke navodi kako bi glavni krivac utjecaja na okoliš mogla biti u slučaju akcidentne situacije poput ispuštanja ulja, masti, goriva ili neadekvatnog postupanja s otpadom. Zrak bi se mogao onečistiti kroz sagorijevanje goriva u brodskim motorima, a tlo je ocijenjeno kao ‘izgubljen’.
– Ekološka mjera u nijednom segmentu nije ugrožena, ali na širem području postoji područje Paleomble – Omble, Elafita, Lokruma. Može se zaključiti kako je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu i neće imati utjecaja – rekao je Pokrivač.
Pokrivač je istaknuo kako izgradnja neće biti u neskladu sa strukturom krajobraza, a utjecaj na vizure je ‘umjereno negativan’. Dodao je kako projekt nema utjecaja na ljetnikovce te na lokalitet antičkog brodoloma. Pokrivač smatra kako će uređenje tog dijela obale imati pozitivan utjecaj na stanovništvo, a nakon izgradnje neće biti onečišćenja buke i svjetlosti. Materijal iz iskopa odnijet će se na podmorski deponij u akvatoriju ispred Grada.
– Ekološka nesreća je jedina prijetnja. Potrebno je uspostaviti uobičajene mjere zaštite okoliša, kao i program praćenja za onečišćenje od buke i sedimenta s iskopa. Projekt je prihvatljiv uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša – rekao je Pokrivač.
Jadranka Šimunović iz Eko-Omblića istaknula je kako je njenoj udruzi projekt neprihvatljiv, a pitala je zašto još uvijek ne postoji Plan upravljanja Rijekom dubrovačkom, na što nije dobila odgovor. Zanimalo ju je i hoće li se pristanište Postire premjestiti na taj dio luke, a predložila je da se pred ljetnikovcem Kaboga izgradi pothodnik, kako bi se spojio s obalnim dijelom, kojeg po njenom mišljenju treba urediti u šetnicu.
– Na Batahovini neće biti putnički nego trajektni promet, a šetnica će biti uređena poviše Batahovine – kazao je u ime investitora ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić. Najavio je kako će se cesta ispred ljetnikovca ‘izravnati’ i time se ublažiti okuka.
– Na području s druge strane ceste ljetnikovca bit će parking, kojeg luci nedostaje. A znate kako idu pothodnici pod državnom cestom – dodao je Asić.
Kao poseban problem pokazala se buka s budućeg trajektnog pristaništa, a spomenuta je i zvučna kulisa koju redovito stvara brod ‘Dubrovnik’.
– To se možda može riješiti drukčijim plovidbenim redom – istaknuo je Pokrivač, na što mu je odgovoreno kako će ljetnikovci biti izloženi buci.
Projektant ljetnikovca Bunić-Kaboga Matko Vetma kazao je kako mu je drago da će se prostor oko ljetnikovca urediti, ali da bi trajekti mogli biti smetnja izvođenju kulturnog programa.
– Nismo protiv broda, ali treba naći rješenje da se i cesta dislocira, a prostor uredi. Bila bi šteta za sve ako bi buka bila smetnja – istaknuo je Vetma.
Nikola Beusan iz Lučke kapetanije siguran je da će se taj problem riješiti, pa i kroz plovidbeni red.
– Sve se to može pomiriti, a ja sam siguran da će projekt biti jako dobar – istaknuo je Beusan.
– Mi nemamo ništa protiv Grada, mi smo dio tkiva Grada. Ovim projektom ćemo rasteretiti i gužve u gradu. Gradu treba prostor, ali i luci – zaključio je na kraju rasprave ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić.
Podsjetimo, odluku o upućivanju na javnu raspravu Studije o utjecaju na okoliš nove operativne obale za područje Batahovina u Luci Dubrovnik donijelo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 24. srpnja 2015. godine. Javna rasprava trajat će 30 dana, i to od 26. kolovoza do 25. rujna 2015. godine.
Sva se pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Studiju mogu upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili u pisanom obliku dostaviti ŽUO za zaštitu okoliša i prirode.