U razgovoru s ljudima primjećujem koliko se malo zapravo zna o nasljeđivanju pa ću se u par navrata posvetiti ovoj važnoj pravnoj oblasti. Nekoliko je stvari tu ključno i najčešći su predmet zabluda. Ako osoba nije za života temeljem ugovora riješila imovinska pitanja te ako nije ostavila oporuku, nasljeđuju zakonski nasljednici. Mnogima nije jasno tko su oni, odnosno kojim se redoslijedom nasljeđuje.
4 nasljedna reda
Zakon o nasljeđivanju predvidio je 4 nasljedna reda. Za nasljeđivanje imovine nasljednici bližega nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Da pojednostavim – dok postoji ijedna osoba iz bližeg nasljednog reda nitko iz daljeg nasljednog reda neće naslijediti ništa. U 1. nasljednom redu su ostaviteljevi potomci i bračni, ali i izvanbračni drug. Ostavitelja nasljeđuju bračni ili izvanbračni drug i djeca i to na jednake dijelove. Pojasnit ću na primjeru. Iza pokojnika su ostali supruga i troje djece. On je bio vlasnik kuće i nju će naslijediti ravnopravno, odnosno postati suvlasnici svatko 1/4 pa će se ko se za života pokojnika nisu dogovorili kome koji dio ide dogovarati nakon njegove smrti. A ako se ne dogovore, onda će stvar rješavati sudskim putem. Međutim postoji nešto što se u zakonu naziva ‘pravo predstavljanja’. Što bi to bilo? Opet ću razjasniti na gornjem primjeru uz pretpostavku da je jedno dijete umrlo prije oca, a ostavilo iza sebe potomke. Ti potomci imaju pravo predstavljanja te će oni dobiti tu 1/4 kao predstavnici pokojnikova sina. Dakle naslijedit će svoga djeda i dobiti isto koliko i njihova baka i pokojnikova djeca. Što ako su i unučad umrla prije djeda? Pravo predstavljanja prelazi na daljnje potomke, jasno ako ih ima. Tako da će praunučad dobiti tu 1/4. I tako sve dok ima potomaka.
Kad nema potomaka
U 2. nasljednom redu su ostaviteljevi roditelji i bračni, odnosno izvanbračni drug. Dakle, ako ostavitelj nije imao djece, unučadi, praunučadi… naslijedit će ga muž ili žena, odnosno izvanbračni drug ili družica, ali će dobiti pola, dok će drugu polovicu dobiti pokojnikovi roditelji. I to u jednakim dijelovima. Dakle, svaki roditelj četvrtinu ostavine. Jedino ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. A ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj. Ako je pak jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, dakle ostaviteljeva braća i sestre, njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci. Ako su pak oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju potomci. U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, njegovi potomci nasljeđuju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju.
Djedovi i pradjedovi, bake i prabake
U 3. nasljednom redu su bake i djedovi, a u 4. prabake i pradjedovi. Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i bake. Jednu polovicu ostavine nasljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine strane. Djed i baka iste loze nasljeđuju jasno na jednake dijelove. Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, njegovi unuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. Dakle i tu je na djelu gore spomenuto pravo predstavljanja. Ako su djed i baka jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed i baka druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljnji potomci, opet jasno prema pravu predstavljanja. Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi pradjedovi i prabake. Malo vjerojatno, ali eto ipak moguće! Jednu polovicu nasljeđuju pradjedovi i prabake s očeve strane, a drugu polovicu nasljeđuju pradjedovi i prabake s majčine strane. Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prabakama s očeve strane jednu polovicu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegova djeda po ocu, a drugu polovicu roditelji njegove bake po ocu. Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje predak koji mu je bio bračni drug. Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nasljeđuje drugi par iste loze. Ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nasljeđuju pradjedovi i prabake druge loze.
Ostali predci
Znate one priče koje svi priželjkujemo, a viđamo ih u pravilu samo u filmovima – neki tamo daljnji predak u Americi za kojeg ni znali nismo umre i nikog nema i eto nas k’o grom iz vedra neba strefi golemo nasljedstvo i diventamo bogataši?! Zakonski je moguće, a u stvarnom životu raritet. Uglavnom, prema slovu našeg Obiteljskog zakona iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi predci, redom.
Kad nema nasljednika…
Ima slučajeva kad nema nijednog nasljednika. Isto su rijetki, ali ima ih… E tada ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. Ovdje sam vam pojasnila zakonsko nasljeđivanje, a idući ću se put posvetiti onome što je možda čak i veći predmet nejasnoća i prijepora – oporuka, ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju i nužni dio.