Iako gotovo tristo kilometara dijeli Dubrovnik i Slavonski Brod, ime Pera Cosića sve se češće čuje upravo u našem gradu. Tako je spomenut i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, nazvanoj – povijesnom.
Pero Ćosić, vlasnik 14,59 posto dionica UTD Raguse javnosti je dobro poznat politički akter. Ovaj utjecajni HDZ-ovac, osim što je zastupnik u Saboru i na toj poziciji će, prema mandatu, biti do sredine 2024. godine, također je i predsjednik županijskog ogranka stranke u Brodsko-posavskoj županiji, odakle je rodom. Predsjednik je i Županijske skupštine ovog kraja, a bio je i član predsjedništva HDZ-a.
‘Ubirat će plodove bez ulaganja’
Podsjetimo, cjelokupna sjednica ticala se (gotovo dovršene) kupovine TUP-a, strateški važne nekretnine za budućnost Dubrovnika. Na sjednici GV-a gradski vijećnik Andro Vlahušić istaknuo je kako će ‘vlasnik 15 posto udjela UTD Raguse ubirati plodove svega, bez da je išta uložio’. Nazvao je to pogodovanjem članu predsjedništva HDZ-a.
-Dovođenje u korelaciju mene i Pera Ćosića, koji je saborski zastupnik HDZ-a, a ne član predsjedništva, on je u UTD Ragusi od 90-ih godina. Mi smo, kad smo kupili većinski dio toga čovjeka maknuli iz nadzornog odbora na što se naljutio. Mi donosimo strateške odluke jer smo 80 posto vlasnici – odgovorio je tada gradonačelnik Franković.
– Mi smo većinski vlasnici UTD Ragusa i u korektnim smo odnosima s gospodinom Ćosićem. Već je prije istaknuo kako je spreman da mu mi isplatimo njegove dionice – naglasio je u ponedjeljak, među ostalim, Franković.
Dvije sukobljene funkcije
Inače, Ćosić je do nedavno obnašao dvije funkcije zbog kojih se našao i pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa – prva je predsjednik Nadzornog odbora Gospodarsko interesnog udruženja vodnogospodarskih trgovačkih društava (GIU VGTD) i člana Nadzornog odbora trgovačkog društva UTD RAGUSA d.d..
No, Pero Ćosić svoje mjesto u NO UTD Ragusa ‘elegantno’ je tada prepustio sinu Mati, sve kako bi izbjegao potencijalni sukob interesa. Danas obitelj Ćosić posjeduje 14,59 posto dionica tvrtke UTD Ragusa d.d.
Kako se sve češće može čuti, Ćosić je gore spomenute dionice dobio devedesetih godina prošlog stoljeća kao naknadu od države, kao građevinar. Inače, HDZ-ov zastupnik diplomirani je inženjer građevinarstva.
Od državne tvrtke devedesetih je također kupio, kako doznaje Telegram, stan za 4.655 maraka, koji danas vrijedi milijun kuna. Stan je tek dijelić impresivne imovinske kartice saborskog zastupnika za zanimljivim poslovnim usponom, kojeg je započeo osamdesetih.
Još poveznica s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa
Ćosić je tada radio u Vodoprivredinim tvrtkama u Slavonskom Brodu, a početkom devedesetih privatizirao je jednu od njih – ‘Brodsku Posavinu’. Tvrtka tada iz društva s ograničenom odgovornošću pprelazi u status dioničkog društva. Do ulaska u sabor 2016. godine bio je na čelu tvrtke. Tvrtka zapošljava oko 150 radnika i godišnji prihod joj je u rangu osamdeset milijuna kuna godišnje. Često se navodi u medijima u negativnom kontekstu.
U postupku za odlučivanje o sukobu interesa protiv Ćosića vidljivo je i kako je izabran odlukom skupštine za člana NO UTD Ragusa 23. rujna 2014. godine.
Ime Pera Ćosića veže se i za nekoliko drugih ‘dodirnih točaka’ s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Tako je upravo on bio na popisu istaknutih HDZ-ovaca kojima je Hrvatski nogometni savez financirao putovanja na utakmice nogometne reprezentacije.
Od impresivne prijavljene imovine, dva su stana u Slavonskom Brodu i po jedan u Zagrebu i Medulinu, niz oranica i šuma, jedan brod, dva skupocjena sata procijenjena na 160 tisuća kuna, dvotrećinski udio u vlasništvu Slavonskobrodske televizije, vlasništvo u još dvjema tvrtkama, udio u različitim fondovima u vrijednosti oko dva milijuna kuna i štednja od dva milijuna kuna i 227 tisuća eura, navode nacionalni mediji.
U žiži javnosti našao se i u svibnju protekle godine radi ekocida kojeg je počinila njegova tvrtka tijekom čišćenja i odmuljivanja kanala Biđ.
Naime, ‘Brodska Posavina d.d.’ (na čelu koje je Ćosićev sin) više od pedeset tisuća kubika različitog otpada jednostavno je istresla na obližnje poljoprivredne parcele i time prouzročila golemu štetu kreiravši deponije i devastiravši vrijedne površine.
Tvrtku su angažirale ‘Hrvatske vode’ kao izvođača. Kako navodi Nacional, kanal Biđ dio je melioracijskog sustava Biđ – Bosut, koji se nalazi u mjestu Čajkovci na području Brodsko-posavske županije. Radi se zapravo o davno izgrađenom umjetnom odvodnom kanalu duljine 23 kilometra, koji ovaj dio Slavonije štiti od poplavnih voda.
Kategoriziran je kao kanal prve kategorije čime spada u razinu rijeka. Za njegovo čišćenje i izmuljivanje potrebni su dokumenti poput studije utjecaja na okoliš i lokacijske dozvole, što je Ćosić naprosto ignorirao.
