Od 1. srpnja 2013. Dubrovnik i njegova okolina bit će jedini kontinentalni dio EU koji nije teritorijalno spojen s ostatkom Unije. To je najveći problem pri ulasku u EU.
A nije riječ samo o mostu, nego o nečem mnogo važnijem, državnom suverenitetu – napisao je za magazin Aktual bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
U svom osvrtu na situaciju u kojoj se našao Dubrovnik, Žužul ističe kako je teritorijalna razdvojenost Dubrovnika "najozbiljnije pitanje s kojim se Hrvatska suočava pri ulasku u EU".
Ističe kako će ulaskom Hrvatske u tzv. schengenski režim (najvjerojatnije 2016.) dubrovačko područje ostati prometno i politički potpuno odcijepljeno od Europske unije.
– Građanin Hrvatske, stanovnik Dubrovnika, moći će slobodno i nesmetano putovati 25 kilometara prema istoku, 35 prema zapadu i desetak prema sjeveru. Neće moći doći ni do 50 kilometara udaljenog Opuzena. Toliko o velikoj prednosti ulaska u EU – piše Žužul te istče kako ga najviše zabrinjava pitanje teritorijalnog suvereniteta.
– Ostane li dubrovačko područje teritorijalno odsječeno od ostatka Hrvatske, smatram da mu je dugoročno ugrožen suverenitet, a time i suverenitet hrvatske države. Uostalom, Dubrovnik i njegova okolica, bez obzira na stoljetnu naseljenost dominantno hrvatskim narodom, postao je dio suverenog hrvatskog teritorija tek dolaskom Napoleonove vojske početkom 19. stoljeća. A ostvarili su to tako da su do Dubrovnika izgradili cestu koja je od tada bila spojnica s ostatkom Hrvatske. Danas, dvjesto godina poslije, takva žila spojnica ne postoji! – tvrdi u svom osvrtu bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Žužul odbija sve modele povezivanja koje nudi sadašnja vlada (Jadransko-jonska cesta, autocesta kroz BiH, tunel kroz Neum) smatrajući ih redom riskantnim idejama koje su tek u začetku.